DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1896 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 33 svojih 4—6 metr. visinu zaprema, a oko 207o cjelokupne deblovine iznosi, koja naproti deblovini spram vršku i dvostruku vriednost reprezentira. Upravo se stoga u ranoj dobi mora paziti, da se kakova pogrieška ne učini, jer bi se time vriednost sastojine znatno umanjila, a Milllerova metoda upravo umjetnim načinom stvara navedene mane u 15-godišnjoj sastojini, koje kroz cieli život u njoj trajno ostaju. Glede gojitbe naših šuma moj je princip taj: Kopiraj tvoje poučke iz same prašume, jer ćeš tamo naći najzdravije i najuzornije sastojine, ali za to u njih neima prelaza iz jedne krošnje u drugu, već je oblik krošnje cieli viek takav, da ona uviek zaprema Vs ciele visine, daklem izmedju našeg I. i II. razreda krošnje. Kod takovog se oblika krošnje i odlikuju sastojine sa svojimi najizvrstnijimi tehničkimi svojstvi, koja se kod nijednog umjetnog načina u takovoj mjeri ne mogu polučiti, pa makar se sva sredstva po šumarih najopreznije uporebljivala, koja nam to sama znanost pruža. Tko daklem želi najveći postotak gradje postići, ali uz najmanji kvantitativni prirast drva, neka od sjemena pak sve do smrti goji svoje sastojine sa najmanjom krošnjom, a tko pako želi najveći kvantitativni prirast polučiti, neka goji svoju šumu sa najvećom krošnjom. Okrstimo li u prvom slučaju najmanju krošnju sa I. razredom, a u drugom najveću krošnju sa IV. razredom, tada je izmedju njih ležeća krošnja II. razreda najbliža onim krošnjam, koje u prašumi nalazimo. Gojili mi šumu sa ovom ili onom krošnjom, odredjen joj oblik ne smije do uporabe nikada naglih prelaza doživjeti, ako nam nije zadaća našu šumu pretvoriti u ,Spitals-Wald´´. Iz navedenih razloga nebi nikome preporučio medjutimni prevršni sjek, a po gotovo ne za naše imovne obćine; jedino se njime može baviti onaj, koji se hoće u pomanjkanju posla baviti pukim eksperimentiranjem, nu na štetu samog šumoposjednika. LISTJ^JEC. Zakoni i normativne naredbe. Nakon provedene segregacije paše i šume izmedju vlastelinstva i podanika neumjestno je zahtjovati izpunjenje urtaarske zamjentae. Osudom o toj segregaciji razriešen je svaki urbarski odnošaj, pa je prestala i nadležnost urbarskoga suda. „Mjesečnik pravničkoga družtva u Zagrebu" priobdio je u broju 12 od god. 1895. sliedeći slučaj: Godine 1838. skopiše ugovor o urbarskoj zamieni barun F. 0. Gr. kao vlastelin i posjednik dobra H. s jedne, a njegov kmet Petar K. B druge strane tako, da vlastelin kmetu dade za njegovo urbarako selište, obaižuće l*/8 selištne kompetencije, ugovorom količinu alođialnoga posjeda. 0 toj posredstvom urbarskog suda županije V. provedenoj mieni izdana bi izprava ,litterae testimoniales" u 6 primjeraka, u kojoj je konstatovano, da je zamjenba svršena^ 3 |