DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 49 —


i da li se može pribaviti za sadnju potrebiti žir. Ali se nasuprot
mora uvjek nastojati o tom, da na koncu svakoga gospodarstvenoga
razdobja bude sva u tom razdobju za pomladjenje
opredieljena površina od 976 ha. doista i žirom zasadjena.


Prvom razdobju pridjeljeno je 975´833 ha. Od toga je
obraslo 793.749 ha. bukovom prebornom šumom, a 182.084 ha.
sa (drca 40 godišnjim grabovimi izbojci, koji su izmješani sa
mnogo biele šume i starimi bukovimi sjemenjaci.


Od buko-e preborne šume opredieljeni su za sječu u I.
razdobju oni dielovi, gdje su stabla već prestara i prešla, te
gdje se razmjerno malo nalazi srednjih i mladjih dobnih razreda.
Osim toga paženo je pri tom, da se uzpostavi i pravilno poredanje
dobnih razreda Kod opredieljenja smjera sjecnog reda,
koji je posao prepušten kot. šumarom, imaju se uvažiti obća
pravila, koja je šumarska znanost u tom pogledu postavila,
ali uz to nastojati i o tom, da kod pomladjivanja ne dodju
velike površine mladih zabrana jedna do druge, što radi pogibelji
od požara izbjegavati valja.


Od 40 godišnjih sastojina morale su se one, koje su obrasle
grabrovimi izbojci i bielom šumom i starimi bukovimi sjemenjaci,
radi neznatnoga prirasta, koji u takovih sastojinah vlada,
uvrstiti u I. razdobje obhodnje.


Ako bi te sastojine odmah pretvoriti htjeli u hrastove i
bukove šume, naišli bi na velike potežkoće i potrošili mnogo
novaca, jer bi biela šuma svojimi izbojci iz panjeva i žila vrlo
štetno dielovala na mladi nasad. Da se stoga ti izbojci prije
ponješto unište i tlo pripravi za uzgoj hrasta, ima se što prije
započeti sječom biele šume (Weichholz) i sastojina progaliti.
Nakon toga ima se ciela površina po prilici 16 godina prepustiti
za pašu rogate marve i tek u poslednjih godina I.
razdobja započeti sa pomladjenjem površine.


To vriedi za okružja:


Metike ]. 3. 4. i 5. i Jagme lb i 2c. Sastojine okružja:
Šašnatica 1, 3a, 3b, 3c i 3d jesu stablimično promjerkom izmjerene
gledom na njihovu debljinu te je za iste na temelju
postavljenih 8 razreda visine drvna zaliha izračunata´ pomoćju