DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 62 Zadaća i svrha uredjenja šuma u sadašnjosti.^ Prevod s njemačkoga od prof. A. pl. Gruttenberga. Nauka o uredjenju šuma, ako uzmemo u obzir kraća razdobja, podvrgnuta je malim promjenam. Tu ne nalazimo neprestanih novosti i proširivanja kao u drugih granah šumarske znanosti a pr. u nauci o uporabi ili o uzgoju šuma, koja su prouzrokovana napredkom u tehnici ili su posljedkom različitih pokusa i iztraživanja. — Ona nosi na sebi biljeg njeke stalnosti, kao i šumarstvo samo. Ali uza sve to ne možemo redi, da je nauka o uredjenju šuma danas ili ma u koje doba zaključena, da ne napreduje ili se ne mnienja. Nasuprot ona se mora kako u temeljnih načelih tako i u svojih pojedinih dielovih napredno razvijati ili dapače povremeno posve promieniti, jer se šumsko gospodarenje samo, kojemu uredjenje šuma podaje pravilnost i poredak, nalazi u neprestanom razvitku, ono napreduje danomice, a tim mu se mienja ne samo svrha, nego i način gospodarenja, na koje se okolnosti stoga kod uredjenja šuma mora uzeti obzir. Razvoj nauke o uredjenju šuma stoji u tjesnom savezu: 1. sa razvojem nauke o narodnom gospodarstvu i svagdašnjim nazorima, koji vladaju na tom polju; 2. sa razvojem šumarske znanosti sš,me, imenito napredkom u tehnici šumarske produkcije; 3. sa promienama, koje nastaju u potrebi (konsumciji) drva i pojedinih sortimenta, zatim sa sve to većom uporabom drva u različite tehničke svrhe s jedne strane, a s druge strane lagljim transportom drva (prometom s drvi i drvnimi proizvodi), dakle ona se ravna prema svagdašnjem stanju prćdje drva drvne industrije i prometnih sredstava. Šumarstvo ima zadaću, da obćem gospodarstvu pruža one proizvode, koji su mu i u koliko su mu svagda u njegove * Vidi osterreichische Vierteljahresschrift fiir đas rorstweaen g. 1896. svezak I. i II. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 63 — svrhe neobhodno potrebiti. Ono je prema tomu važna grana narodnog gospodarstva. — Načela, koja svagda vriede u nauci 0 narodnom gospodarstvu, ne mogu s toga, a da se ne dojme i nauke o uredjenju šuma, naročito što se tiče svrhe, koja se šumskim gospodarenjem postići ima. Dok su vladala načela škole phjsiokratske, kojih su se u ostalom šumari dulje držali i uvažali ih, nego narodni gospodari, smatrala se je kao svrha šumskog gospodarenja, da ono ima proizvadjati što veće i trajnije prihode. Dugo vremena išlo se je pri uredjenju šuma jedino zatim da se tomu zahtjevu udovolji, a ta težnja održala se je svakako i do danas. — Smjer nove nauke, koju je poglavito naprotiv te »stare škole« zastupao Pressler, koja uči, da se imade i šumarstvo kao i ostale slične privredne grane posmatrati i prosudjivati lih sa stanovišta privatnog posjednika te mu s toga i kao svrhu najveć u dobi t (izraženu u najvećoj renti tla) postaviti valja, smijemo isto tako dovesti u svezu sa zahtjevima o slobodi pojedinih privatnih interesa, koji su si zahtjevi u nauci o narodnom gospodarstvu već davno prije put prokrčili bili i uvaženja stekli, ako i nije Pressler svoju nauku o cistom prihodu neposredno crpio iz spisah Ad. Smitha i Ricarda, kako to prof. Dr. Heitz navadja u svojoj knjizi „Forstregal und Waldrente.´´ Današnje naše gospodarstvene mjere i odredbe protkane su socialističkim nitima u koliko i kod pojedinog gospodarstva pazimo na to, kako će ono djelovati na obće dobro, te smatramo zadaćom države, da ovo potonje zaštiti proti presižućim interesom pojedinaca. — Pak i na taj smjer obazrieti ćemo se, kada budemo govorili o svrhama šumarstva, naročito kod uredjenja šuma. Sliedbenici nauke o čistom prihodu niti ne idu za tim, da se šuma smatra samo kao njeka tvornica za proizvodnju drva, gdje je sve i sva podredjeno jedinoj svrsi za što većim dobitkom, Dapače danas, više nego igda prije, spremni su oni priznati šumi kraj njene gospodarstvene strane još i njezinu |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 64 — inu važnost po obde dobro, te u^ažiti osim zahtjeva za što većim prihodom i zahtjeve ethike i iisthethike. K drugoj gore iztaknutih točaka opaziti je, da se kod uredjenja šuma moraju uvažiti napredei, koji su postignuti na polju gojitbe i uporabe šuma, prometa s drvi i t. d., jer uredjenje šuma nije nikakva zasebna svrha, ved sredstvo, kojim želimo na najbolji način urediti gospodarenje u naših šuma. Ako je prije vladala u šumskom gospodarenju jednoličnost obzirom na vrst uzgoja, na vrst drva i t d., kojoj je jednoličnosti i uredjenje šuma svoju doprinašalo, to se nasuprot dan danas traži što veća različitost u načinu pomladjenja šuma, u sastavu i uzgoju sastojina, traži se t. zv. »gospodarenje na najmanjoj plohi.« Ti zahtjevi imati će se uvažiti i kod uredjenja šuma te unutarnja njihova razdioba, kao i red, kojim će se šuma u buduće uživati, tako udesiti, da se u granicah osnove bude moglo gospodarenje slobodnije kretati u gore naznačenih smjerovih. — To ne valja tako razumjeti, da se uredjenje šuma ima prilagoditi nazorom i željam dotičnog upravitelja šuma, nego pri tom ima odlučivati samo svrha i način gospodarenja, kako ih je opredielio ili sam vlastnik ili dotična vrhovna uprava šuma. Promjene u prodji drva i njegovoj uporabi u razne svrhe, koje su nastale ili još nastati mogu s jedne strane usljed konkurencije drugovrstnog goriva ili druge vrsti drva, a s druge strane usljed razširene porabe drva u sasma nove svrhe (sjetimo se samo, koliko se danas drva troši za pravljenje papira, o čem do sada niti slutiti nismo mogli,) ne mogu, a da se ne dojme uredjenja šuma u obće, a i u svakom pojedinom slučaju. ´ Isto vriedi i glede zamašnih promjena, koje nastaju u u prometu s drvi i drvnimi proizvodi usljed razvoja naših prometilah izgradnjom željeznica za obći promet, te izvadjanjem novih prometnih puteva u šumi samoj (šumskih cesta, željeznica i t. d.) — Načelo stroge potrajnosti u šumskim užitcima, koje je, kako jur spomenusmo, dosada vladalo a djelomice još |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 27 <-- 27 --> PDF |
- 65 i danas vlada kod uredjenja šuma, proizteklo je s jedne strane odtuda, što je drvo prije bilo neobhodno nuždno za ljudsku porabu, imenito kao ogriev, a s druge strane odtuda, što se je drvo moglo samo na malene daljine prenašati s mjesta na mjesto, usljed česa je svaki prediel morao voditi brigu o tom, da si pokriće svoje potrebe na drvu što potrajnije osjegura. U tim obim smjerovima okolnosti su se posve promienile. Danas se višak i manjak na drvu izjednačuje ne samo izmedju države i države, nego dapače izmedju kontinenta i kontinenta. —- Tako se iz slavonskih bukovih šuma izvozi godimice na tisuće vagona ugljena, dakle najmanje vriednog proizvoda od drva, tija u naše alpinske prediele, gdj´e se rabi u tamošnjih talionicah i željezarah. — Mi sami pako izvozimo višak naše drvne produkcije dielomice u daleki iztok i u sjevernu Afriku, gdje se s nama u ostalom za izvoz drva još udaljenije zemlje, Švedska i Norvežka, u posljednje doba osjetljivo natječu. — S druge pako strane vidimo da Amerika uvozi godimice sve to veće množine tvorivog drva u Europu, i t. d — Naprama takovom stanju prometa s drvom, koji se proteže na sve to veće daljine i dapače na drvne proizvode od manje vriednosti, ne može se održati u svoj strogosti načelo potrajnosti prema dosadanjem shvaćanju. U tom pako^ već leži bitna promjena u zadaći, koja ima da se rieši uredjenjem šuma, jer nam pri tom ne treba kao dosele biti zadaćom, da ustanovljujuć prihod šume u prvom redu osjeguramo strogu potrajnost u užitcima, nego nam tu valja držati pred očima druge svrhe,- naročito najunosnije unovčenje sastojina sa gledišta financijalnog. Ako smo dosada navedenim u kratko napomenuli svezu, koja postoji izmedju uredjenja šuma i izmedju razvoja kako obćih tako i posebno šumskih gospodarstvenih prilika te uvidili potrebu, da se i nauka o uredjenju šuma prema razvoju tih gospodarstvenih prilika unapredjivati mora, to nam je još na pose iztaknuti, da na razvoj nauke o uredjenju šuma nadalje uplivišu s jedne strane i izkustva , koja smo crpili o |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 66 — polučenom nspjehu iz dosadanjeg načina uredjenja, s druge Btrane i napredci u tehnici, odnosećoj se na samo u r e d j e n j e šuma. Na temelju do sada stečenih izkustva, možemo stvoriti mnogo sjegurnije odredbe za budućnost, napredak pako u tehnici omogućuje nam usljed savršenijih geodetičkih i taksatornih pomagala, da možemo na mnogo jedostavniji način i sa većom točnosti sakupiti one podatke, koji nam imaju služiti podlogom kod uredjenja šuma. Usljed toga, što su se promienile svrhe i zadaće, koje nam uredjenjem šuma postići odnosno riešiti valja, promienila se je i podloga, na kojoj uredjenje samo počiva. — Dočim se je dosada kod jednostavnog ustanovljivanja prihoda izravnanjem drvnih zaliha, najveća važnost polagala na to, da se drvna zaliha i prirast što točnije ustanove, to je taj posao danas znatno na svojoj važnosti izgubio na prama onim poslovima, koji idu za tim, da se izpita financijalni uspjeh gospodarstva, da se oprediele sortimenti i ciena drvu i ustanovi kamatnjak. Za provedbu tih posala pako potrebita su nam osim prihodnih skrižaljka još i druga posve nova pomagala. Ja ću s toga na razlaganje o svrhama i zadaćama uredjenja šuma, u koliko držim da bi imala odgovarati današnjem stanju našeg gospodarstva, u kratko nadovezati i razmatranje o podlogama na kojih imade da počiva uredjenja šuma. Zadaće uredjenja šuma. Ako uzmemo u ruku najnovija djela o nauci o uredjenju šuma, opaziti ćemo, da nam na pitanje: »U čem se sastoji zadaća uredjenja?« daju posve različite odgovore J u d e i c h* ju definira tamo, »da ima cjelokupno gospodarenje u šumi po vremenu i po prostoru tako urediti, da se po mogućnosti postigne svrha gospodarstva,« — takovom pako * Juđeich, Forsteinrichtung 5. Auflage 1893. strana 1. i 2. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 67 — označuje on, »što unosniju uporabu tla, opredieljenog za uzgoj šuma.« Dr. Gr a n eri naziva uredjenje »naukom o uredjenju gospodarenja po prostoru i vremenu kojoj je konačno ta praktična svrha, da se postigne potrajnost u užitcima.« Dr. Weber^ zove´je »onom granom šumarske znanosti, koja ima da ustanovi količinu potrajnog prihoda šuma i na najpovoljniji način uredi šumsko gospodarenje, naročito uživanje šuma.« Po ovim dvim potonjim deficijama još je dakle uvjek u prvom redu zadaća uredjenju, da ustanovi prihod šuma u smislu načela o potrajnosti užitaka. J)r. Borggreve^ ide u tom pogledu još dalje. On drži, da se gospodarstvena osnova ima samo u tu svrhu sastaviti, kako če se proračunati i urediti prihod |šume. Njemu stariji izraz »Forstertragsregelung« mnogo bolje odgovara za oznaku nauke 0 uredjenju šuma, nego »Betriebsregelung« ili »Forsteinrichtung.« J u d e i c h nasuprot stavlja, priključujuć se istinitim riečima H. Cotte: »Odvede je važnosti dobro uredjenje šume, nego ustanovljenje njenog prihoda« proračunavanje sječivnog prihoda posve u drugi red, naprama dobrom uredjenju šuumskoga gospodarstva.* Tomu se mienju i ja posve priklučujem, te velim, da je sustavno uredjen´je cielokupnog šumskog gospodarenja i pravilno por edanje sastojina najvažnija zadaća kod uredjenja šuma, pri ćem se naravski osjegurati ima i potrajnost užitaka, koliko je to prema predležećim odnošajem potrebito i moguće. Kao posebne zadaće uredjenja šuma možemo označiti: ´ Graner, Forstbetiiebseinrichtung 1889. strana 2. ´´ Weber, Lehrbuch đer Forsteinrichtung 1891. strana 3. i 4. ´ Borggreve Forstabschatzung 1888. strana 115. * Prispodobi predavanje Juđeichovo „Uber Aufgabe u. Bedeutung der Forsteinrichtung," j držane na medjunarođnom kongresu u Beču 1890. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 68 1. Ustano ljenje obćili temelja, na kojih ima da počiva buduće gospodarenje, naročito obzirom na vrst uzgoja, izbor vrsti drva i visinu obhodnje. 2. Takovo poredanje i uredjenje sastojina u širom smishi, koje omogućuje gospodarenje najbolje odgovarajuće postavljenoj svrsi. To poredanje postizava se poglavito svrsi shodni m razdijelenjem šuma i ustanovljenjem sječnog reda. 3 Sustavno uredjenje gospodarenja u najbližoj dobi (prema okolnostim na dulje ili kraće vremena), naročito uredjenje užitaka po vi´emenu i mjestu na temelju postavljenih gospodarstvenih osnova. 4. U tom, da se zavede svrsi shodno knjigovodstvo o uspjesih u gospodarstvu, i to na pose i u svem, prema prihodom (na drvu i u novcu) i troškovom u svrhu, da se uspjeh gospodarstva jasno i pregledno prikaže i tim stvori temelj za buduće unapredjenje uredjenja suma. Uredjenjem treba da se upraviteljem šuma propiše i da se osjegura stanoviti re d i stalnos t u gospodarenju i postave granice, do kojih se u uživanju šuma ići smije, ali da se tim ipak uprava šuma na nepotrebiti način nesteže u gospodarenju samom. U tu svrhu zahtjevamo mi, da kod svih načelno odlučujućih odredaba, kako kod prvog uredjenja, tako i kod potonjih revisija, ima uvjek sudjelovati dotični upi´avitelj šuma. S druge strane opet tražimo, da uredjač šuma podpuno poznaje sve zadaće šumske uprave. — Provadjanje svih uredjajnih poslova po dotičnom upravitelja šuma u vlastitoj upravi, koje se s mnogih strana zagovara, i koje bi se dosljedno moralo prepustiti i svakom sliedećem upravitelju prema njegovim nazorom i ciljevima, neda se u sklad dovesti sa gore označenom svrhom.*) *) Tim nemislimo reći, da upravitelj šuma, u koliko mu njegovi poslovi do puštaju, ne bi mogao obavljati i poslove oko uredjenja, već želimo kazati, da u tom slučaju mora biti osjegurano očuvanje postavljenih glavnih norma i temelja uredjenja, ki)o i posebnih svrha više uprave (odnosno šumoposjednika samog). To demo u obde najsjegurnije postidi po meni iztaknutim sporazumnim sudjelovanjem upraviteljaa šume, uredjača i zastupnika centralne oblasti´. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 31 <-- 31 --> PDF |
- 69 - Naprema šumoposjeđiiiku, odnosno naprama vrhovnoj upravi, kojii si je on postavio za rukovodjenje cielog gospodarstva, ima uredjenje šuma da izpuni važnu zadaću. Ono jim mora omogućiti da mogu svoje vlastito stanovište u pogledu budućeg oblika, koji se šumi dati ima, kao i u pogledu budućeg gospodarenja i uživanja šuma u najbližoj budućnosti, prema svojim osobnim nazorom i okolnostim mnogo jednostavnije i uspješnije zaštititi, nego li onda, kada bi oni utjecali na svaku gospodarstvenu odredbu dotičnog upravitelja šuma. Glavna zadaća uredjenja šuma ima se stoga u tom smislu shvatiti, da ono ima odgovarati željam i namjeram šumoposjednika ili više uprave, ne pako samovolji dotičnog uredjača. — Prema tomu imaju svakako odluke o glavnih odredba, koje se u osnovi čine, kao što su: izbor vrsti uzgoja i obhodnje, razdieljenje, sječni red, sječna i gojitbena osnova itd., biti pridržane šumoposjedniku samom ili njegovom zamjeniku, koji će se imati svakako prije posve uputiti u sve odnošaje o gojitbenih i financijalnih posljedcih itd. Dan današnji podpadaju doduše većim dielom kod svih većih uprava pojedine osnove odobrenju, ali tek nakon dovršenja cieloga operata, koji se daje u popreko izradjivati. — Pri tom pako manjkaju ponajvećma potrebita razjašnjenja, koja bi se imala dati šumoposjedniku o financijalnom efektu predloženog budućeg gospodarenja, kao i financijalne žrtve, koje bi se imale polag predloženog izcrpljivanja šuma đoprinieti u svrhu očuvanja načela potrajnosti i uzpostave normalnog poredanja sastojina A upravo o tim pitanjima imao bi šumoposjednik prema svojim osobnim odnošajem i namjeram konačno odlučiti, dočim će odluku o čisto tehničkim pitanjima, kao o načinu gospodarenja, o pošumljenju itd za sjegurno prepustiti medjusobnom sporazumku izmedju upravitelja šuma, uredjača i eventualno dotične vrhovne uprave ili nadzorničtva. Još ćemo samo u kratko napomenuti dalnju važnu zadaću, što ju ima izpuniti uredjenje kod njekih vrsti šuma i šumskoga posjeda time, da utjecaj državne vlasti na te šume bilo to sa stanovišta imovinskog (kod povjerbinskih, obćiuskih i inovrstnih |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 32 <-- 32 --> PDF |
- 70 suma, gdje svagdašnjem posjedniku pripada samo pravo uživanja), bilo sa stanovišta šumsko-redarstvenog (zaštitne i obranbene šume), olakša na najbolji i najuspješniji način. Svakako da je utjecaj države na te šum.e s vrsi shodnije osjeguran, a pri tom i interes šumoposjednika bolje očuvan, ako se za takove vrsti šuma propiše sastavak gospodarstvenih osnova, koje su podvrgnute odobrenju, nego ako se samo obdenito propiše stanovita vrst uzgoja (n. pr. preborno gospodarenje) za potonju gorenavedenu vrst šume ili povremena revisija osnove za prvo navedenu vrst šumskoga posjeda, koja se vazda naknadno obaviti ima. Svrhe šumarskoga gospodarenja. Svakom šumarstvu jest, kao što se samo po sebi razumjeva, obda zadada i prva svrha dauzčuva šumu ipodpunu produktivnost šumskoga tla. Oboje su za vodjenje šumskoga gospodarenja nuždni, a nijedno gospodarstvo ne može da si uništi temelj na kom počiva. Unutar tih granica postojala su, a i danas postoje razna mnienja o svrhama, koje bi se u šumarstvu postići imale. Ovdje dolaze ponajvećma u obzir pitanja, da li se ima ići za najvećom šumskom ili zemljištnom rentom, nadalje zahtjevi glede potrajnosti u užitcima i uzpostavi t. zv. normalnog stanja šume. Judeic h označuje, kako već gore napomenusmo: „što unosniju uporabu tla, opredieljenog za uzgoj šume«, kao svrhu za kom se ići ima u šumskom gospodarenju, a po tom i kod uredjenja šuma. Slažuć se posve stim, ja bi ipak taj program razširio, te specijalno gledom na sastojinsko gospodarenje rekao, daje najunosnija uporaba šumskoga tla i na njem se nalazećih sastojina glavna svrha našega gospodarstva i uredjenja šuma. Postojeće sastojine, buduć temelj i objekt svih užitaka prvog doba, jesu za sadašnjost od mnogo veće važnosti, nego tlo. Ovo možemo najunosnije uporabiti u najviše slučajeva tek onda, kada postojeće sastojine sasječemo, pak je s toga posve opravdano, ako i njihovu najunosniju uporabu, kao zadaću šumskoga gospodarenja na pose iztičemo. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 71 — Nadalje držim, premda stojeći na temelju Presslerove nauke 0 čistom prihodu, da nije posve opravdano a ni svrsi shodno, kada se pri izboru sustava po kom bi se šumsko gospodarenje urediti imalo izključivo, ili u prvom redu kao odlučujući postavlja uvjet najvećeg ukamaćenja prometne glavnice ili najveće prihodne vriednosti tla. To nedržim opravdanim s toga, jer se u svakom gospodarstvu, a imenito u onom veleposjednika (a šumsko gospodarstvo u velikom može se samo u ruci veleposjednika i pomisliti) neima uzeti u obzir samo visina kamatnjaka , nego i visina kamata samih (visina rente, šumski veleposjednik biti će zadovoljniji s većom rentom, što mu ju daje visoko šumarenje uz umjereno ukamaćenje, nego sa manjom rentom, što mu ju donosi nizko šumarenje kod visjeg ukamaćenja). Svrsi shodnim pako nedržim ga za to, jer je zahtjev najvećeg ukamaćenja u gornjem obliku doveo stranom do krivog shvaćanja i prosudjivanja te nauke same i potom bio na uštrb širenju i priznavanju načela o rentabilnosti, koje je i u šumskom gospodarenju posve opravdano, i jer će s druge strane poduzetnička dobit i vriednost tla, premda njimi šumska statika posve opravdano rentabilnost gospodarenja izražava, jedva ikada biti po praktičnim šumarima prihvaćene kao odlučujući faktor kod uredjivanja šuma, i to s razloga, jer ih obje u šumskom prihodu na pose izražene ne nalazimo, dapače o kakovoj poduzetničkoj dobiti u istinu jedva govora biti može, kao i obzirom na to, što je vriednost tla u šumskom gospodarenju naprama vriednosti drvne zalihe ponajvećma neznatna. Dakle jedino mjerodavnom svrhom našega gospodarenja neka ne bude težnja za najvećim ukamaćenjem u smislu najvišeg kamatnjaka, što bi nas na posljedku vodilo posvuda k nizkom šumarenju, ali neka nebude niti težnja za najvišom rentom bez obzira na ukamaćenje. Moći ćemo prema tomu smatrati zadaćom šumskoga gospodarstva a potom i uredjenja šuma, da sa postojećom šumskom glavnicom postignemo što veću rentu uz dovoljno ukamaćenja glavnice. O tom, koje ukamaćenje možemo još dovoljnim smatrati, odlučuju u prvom redu odnošaji i namjere šumoposjednika. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 72 S ovim programom, koji spaja oba goreiztaknuta zahtjeva, nedolazim podnipošto u protuslovje sa najodličiiijim zastupnikom načela o čistom prihodu, sa J ud e i ehom , jer je on izvodeć iz svoga jur spomenutog predavanja zaključke izrično iztaknuo, da je samo na temelju spretnog razdieljenja šume u male sjekorede moguće voditi sastojinsko gospodarenje, »koje šumsk u rentu uz primjereno ukamadenje za lisne i zem- Ijištne glavnice podiže do maximuma«.*) U tom pogledu mora se tražiti od uredjenja šuma, da ono ustanovljujuč način budućeg gospodarenja uzimlje u obzir ne samo visinu rente, koja se postići dade, nego i množinu glavnice, koja se za to ulaže, ter da u onom slučaju, gdje dosadanje gospodarenje ne stavlja u izgled primjereno ukamaćenje glavnice, predje na takovo, koje se bolje rentira (n. pr. od čiste sječe, sa sastojinama, koje se podržavaju u sklopu do njihove sječivosti, na gospodarenje sa progalnim sječama (Lichtungsbetrieb) sa predzabranama Vorverjiingungsbetrieb), eventuelno na gospodarenje sa ostavljanjem pričuvaka (Uberhaltsbetrieb). Od najveće važnosti za cielo uredjenje, kao i za visinu prihoda, koji će se u prvom vremenu crpiti, jest riešenje pitanja, u koliko se ima pri tom uzeti u obzir težnja za potrajnošću u užitcima. Držim, da mogu razpravljajuć to pitanje na ovom mjestu biti posve kratak, obzirom na moju obširnu razpravu, koju sam u tom predmetu podnio medjunarodnom gospodarskom i šumarskom kongresu, obdržavanom god. 1890. u Beču.**) Kada velim, da se danas nesmije više zahtjevati potrajnost u užitcima u istom smislu, kako je to prije bivalo, to imam pri tom pred očima samo zahtjeve najstrožij e potrajnosti obzirom na jednake periodičke ili dapače godišnje užitke; da se uza to ima šuma i šumsko tlo očuvati i budućnosti predati u *) čini mi se, da i prof. dr Weber stoji na istom stanovištu, jer u svojoj knjizi „Lehrbuch der Forsteinrichtung" (str. 418.) kaže : „pitanje o ukamadenju jest stoga obzira vriedno stanovište, ali nije načelo, na koje bi se izključivo imalo obazirati u šumarstvu . **) Svez 82 razpravah toga kongresa. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 73 — podpunoj produktivnosti, stoji izvan svakog pitanja. K"u to ipak podnipošto nezahtjeva izjednačenje prihoda unutar najbližjeg uredjajnog vremena, koje se izjednačenje može postići samo sa znatnimi žrtvami obzirom »na najshodniju oporabu sada postojećih sastojina«. i koje s toga u tom slučaju stoji u protuslovju sa gore postavljenom glavnom svrhom našega gospodarstva. Današnji način uredjivanja šuma teži takodjer zatim, da se obzirom na to, što je u svakom većem gospodarstvu pože- Ijena njeka stalnost u poslovima, a isto tako i šumoposjedniku sjegurna i približno jednaka renta dobro došla, odklone velike razlike u prihodima, u koliko je to moguće bez osobitih žrtava i u koliko se to u obće već danas predviditi može, ter da se nadalje uzpostavi pravilno razmjerje dobnih razreda i time za budućnost udari temelj onoj stalnosti i jednakosti u gospodarenju i prihodima, koju mi želimo. To pako obadvoje nezahtjeva podnipošto strogo izjednačenje periodičkih ili godišnjih prihoda, te s toga nije dan današnji na nikoji način opravdano, da se zateže sa unovčenjem dozrelih za sječu sastojina, u koliko ih prema tržištnim i gojitbenim okolnostim bržje izrabiti možemo, a niti da se mlade sastojine sječi privode jedino u svrhu izjednačenja razlike u prihodima. Na dalnje pitanje, da li i u koliko se uredjenjem šuma ma ići za tim, da se uzpostavi t. zv. normalno stanje, naći ćemo dielomice odgovor u onom, što je već gore navedeno. Ako unutar posebne gospodarstvene jedinice nalazimo takovo poredanje dobnih razreda, koje približno odgovara normalnom stanju, to nam je ono svakako dobro došlo kao temel za uredjenje stalnog i jednakog prihoda, ali nije podnipošto neobhodno nuždno za uspješno vodjenje gospodarstva tamo, gdje posjedovni ili ini odnošaji takovu jednakost u prihodima nezahtjevaju. Uzpostavljenje normalnog razmjerja dobnih razreda nemože se stoga smatrati zadaćom, koju uredjenjem šuma bezuslovno i u prvom redu riešili imamo. Strogo pako izjednačenje sječa za svaku periodu, koje bi se moglo postići samo žrtvami obzirom na najpovoljnije izi-abljenje sastojina, u svrhu 6 |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 36 <-- 36 --> PDF |
_ 74 — da se uzpostavi normalno razmjerje dobnih razreda, bilo bi dapače i tamo, gdje se ide za najstrožijom potrajnošću, tim manje opravdano, što neznatne razlike u površini dobnih razreda i tako ne povlače za sobom velike nepovoljne posljedice u gospodarstvu samom (ponajviše njeku razliku u sječnjoj dobi ili u jednakosti prihoda), kao nadalje i stoga, što »normalno« razmjerje dobnih razreda, koje si mi takovim predstavljamo, neostaje za sva vremena u istinu normalnim, buduć ono vriedi samo za stanovitu obhodnju, te se stoga i površina dobnih razreda zajedno sa obhodnjom mnienja. Da se postigne gore označena svrha našega gospodarstva, naime >najunosnija uporaba tla i sastojina«, za to su od mnogo trajnije i odlučujuće važnosti oba druga uvjeta normalnog stanja šume t. j . normalni prirast i svrsi shodni razporedaj sastojina, u toliko, što abnormalni t. j . nepodpuni prirast uvjek znači ne- df)voljno izcrpljenje produktivnosti, tla, dočim nepravilan razporedaj sastojina stoji na putu onom poredku, koji se u gospodarstvu postići želi, kao i pravodobnoj porabi pojedinih sastojina. Judeich stoga podpunim pravom smatra uzpostavak dobrog razporedanja sastojina jednom od najvažnijih zadaća uredjenja šuma, 0 čemu će još posije govora biti. Gospodarstvene odredbe, tičuće se podizanja prirasta u šumah, spadaju većim dielom u nauku o gojitbi šuma, a po tom u djelokrug dotičnog šumskog upravitelja. Ali i uredjač ima kod postavljanja gospodarstvenog sustava i sastavka osnova nastojati, da se prirast što više digne i unapredi, kako po količini tako i po vriednosti. I to, što skorijim pošumljenjem svih čistina, izborom vrstih drva, odgovarajućih dotičnoj stojbini, pozornim čišćenjem i proredjivanjem sastojina, te uvadjanjem progalnog gospodarenja, zatim raznim melioratijama stojbina za to prikladnih, te konačno i poglavito što skorijom sječom sastojina, koje su slaba prirasta. Tim načinom osjegurati će se za budućnost mnogo veći i vriedniji prihodi na drvu, nego li jednostavnim uredjenjem |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 75 — sječnog prihoda. Ako uza to uživanje šuma tako udesimo, da se podržavajuć svrsi shodan sječni red sjecne površine u pojedinih periodah nebudu previše razilazile od normalne površine, odgovarajuće izabranoj obhodnji, to demo tim putem najsjegurnije uzpostaviti pravilno razmjerje dobnih razreda, koje de dapače i zahtjevom strožije potrajnosti (doduše ne najstrožije) posve udovoljiti. Još eemo u kratko razpraviti pitanje, da li je od potrebe, da se ovo napomenuto približavanje normalnom stanju u smislu podržavanja potrajnosti užitaka, koje je svakako kod pojedinih šumskih posjeda poželjeno, protegne i na pojedine šumarije kod većeg šumskog posjeda, te na svaku gospodarstvenu jedinicu. Kod pojedinih šumarija držim to tada shodnim, ako svako od njih sačinja i posebno područje gledom na prodaju drva, i to radi toga, da se neprekida promet s drvom i pučanstvu pruži prilika neprestane zarade. Ako je pako više šumarija svojom prodjom drva upućeno na jednu stranu, to se mogu, ako to postojećim sastojinskim odnošajem bolje odgovara, kod uredjenja sve šume spojiti u jedn u gospodarstvenu jedinicu. Pojedini uredjajni razredi, spadajući k jednoj šumariji, nečine tada u pravilu sami za sebe, nego svi zajedno samostalnu cielinu, te je prema tomu dovoljno, da bude i potrajnost užitaka, u koliko se takova u obće traži, osjegurana za SYe uredjajne razrede ukupno. Izuzeti su naravski od toga oni uredjajni razredi, koji svojimi prihodi imaju pokriti posebne potrebe n. pr. kod služnostmi obterećenih šumah, i koji se prema tomu za potrajno uživanje urediti moraju. Nazor, koji još većim dielom i danas vlada, da se svaki uredjajni razred sa potrajnim prihodima urediti mora,*) odgovara ideji o uzpostavi normalne šume, koja se dakako može konstruirati samo za pojedini uredjajni razred, za stanovitu vrst uzgoja i stanovitu obhodnju. *) I u najnovijih učevnih knjigah o uređjenju šuma definira se pojam uredjajnog razreda kao „skupnost onih šumskih dielova, koji se imaju spojiti ujedno u svrhu potrajnog gospodarenja i sa kojima se ima u buduće gospodariti po istoj vrsti uzgoja i obhodnji" (Weber), zatim kao: „skup sastojina, koje se spajaju u svrhu zajedničkog uredjenja potrajnog gospodarenja«, odnosno kao „gospodarstvena jedinica za uzpoatavu normaluog stanja šume´ (Grauer). * |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 76 — Pojam uredjajnog razreda, kako ga obično shvaćamo, naime »kao skup sastojina, koje su unutar jedne gospodarstvene cieline pridieljene istoj vrsti uzgoja i istoj obhodnji«, nezahtjeva podnipošto strogu potrajnost u užitcima, nu ipak biti će shodno kod pojedinih uredjajnih razreda, gdje su prihodi različite vriednoBti (n. pr. kod uzgoja visokih i nizkih šumah), da ih postepeno dovedemo barem u približno normalno stanje. Nu moramo napomenuti, da niti „normalno stanje" kako ga mi opisasmo, nije podnipošto nepromienljiva stvar, da su nadalje i uredjajni razredi prema našem razdieljenju i ograničenju podvrgnuti mnogim dalnjim promjenam, ter da se možda sa velikim žrtvama postignuto normalno stanje izgubi kod budućih revisija osnova, ako se uredjajni razredi skupa spoje ili pojedini njihovi dielovi izluče ili makar samo i njihove medje medjusobno premaknu isto tako, kao i kod pojedinih šumarijah, ako se im se obseg ponovno mienja. Ustanovljenje temeljnih načela budućeg gospodarenja. To su one obćenite ustanove u pogledu budućeg gospodarenja, koje su sadržane u t. zv. »gospodarstvenih propisih« »Wirthschaftsregel«-, »Betriebsvorschrift«- ili u «Grundlagenprotokoll «-ih. Te ustanove treba da se vazda ustanove sporazumno izmedju uredjača, upravitelja šumarije i nadzornoga činovnika. Za nas su od važnosti samo one ustanove, koje se protežu na izbor vrsti uzgoja, vrsti drva i obhodnje. Kako je poznato, utječu na to naročito stojbinski odnošaji te prodajni i prometni odnošaji, a uz ove i bogatstvo šumoposjednika i eventualna ograničenja u razpoložbi sa šumom, koja su nastala usljed posjedovno-pravnih odnošaja ili šumskoredarstvenih propisa ili usljed inih drugih pravnih obveza. — Osim ovih još i životne prilike i stepen kulture okolišnog pučanstva, te postojeće razpoložive radne sile. Uporedo sa tim momentima utjecati će na ustanovljenje temeljnih načela uvjek i postojeće sbiljno stanje šume |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 77 gledom na vrsti drva, stanje sastojina, dobne razrede itd. — Mi demo moći tim manje abstrahirati od dosadanjeg stanja šume načina gospodarenja, što ćemo morati dugo vremena, t. j . ponajviše za vrieme ciele prve obhodnje, računati sa postojećim okohiostima, jer ne možemo kao n. pr. gospodar nove vrsti uzgoja u brzo uvesti — a u slučaju da nam te odgovarale nebi — opet se k starom načinu gospodarenja povratiti. — U šumarstvu svaka je pretvorba skopčana s mnogim žrtvama, smetnjama u gospodarstvu i mienama u prihodima. K njoj ćemo pristupiti stoga samo tada, kada nam je uspjeh, koga polučiti želimo, posve sjeguran. Sve te temeljne ustanove, imenito one glede uzgoja vrsti drva i glede obhodnje, protežu se pretežito na buduće stanje šume, i utječu većim dielom na budući prihod. — Nevalja ih stoga udesiti samo prema sadanjim odnošajima, nego, u koliko se to u obće predviditi dade, prema budućem stanju gledom na prodju drva, na prometna sredstva, uporabu drva u tehničke svrhe itd., zatim gledom na konkurenciju drugovrstnih materialijah kao i onu obližnjih šumoposjednikah. Izborom vrsti uzgoja odlučeno je dielomice jur i u pitanju 0 rentabilitetu šume. Kod velikog posjeda, gdje vlastnik želi iz svojih šuma uživati veliku rentu makar i kod nizkog ukamaćenja, biti će umjestan uzgoj visokih šuma, sa godišnjim sječama i visokim obhođnjama; kod malog posjeda, gdje se ide zatim, da se glavnica smanji i da što veće kamate nosi, uvesti ćemo nizko šumarenje, ili gdje takovo nije moguće visoko šumarenje s nizkom obhodnjom, i to pretežito, šumarenje prebornom sječom, jer ovo ne zahtjeva u pravilu drvnu zalihu od tolike vriednosti kao šumarenje s redovitim sječama. Najjednostavnije jest gospodarenje kod nizkog šumarenja i vodjenja čistih sjećah, koje možemo provadjati i sa manje izobraženim osobljem, nasuprot pako uzgoj srednjih šuma i dobro vodjeno preborno šumarenje zahtjevaju najizobraženije i najmarljivije osoblje. Uzgoj srednjih šuma, gdje je za to povoljna stojbina i gdje ga dozvoljavaju postojeće vrsti, držim i sa stanovišta |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 78 — uredjača šuma uvaženja vriednim, premda mu Borggreve poriče svako pravo bitisanja. On spaja uzgoj mnogo vrieđnog drva sa povoljnom rentabilnošću, dozvoljuje, da se može obzir uzeti na svako pojedino stablo i zahtjeve pojedine stojbine, a uz to od" govara sa svojim jako razvijenim pojedinim stablima i hrpama stabala najviše od svih vrstih uzgoja i našim zahtjevom, koje stavljamo na ljepotu šume. Naročito izpladivati će se uzgoj krupne hrastovine u većini slučajeva još samo kod srednjih šumah. Uzgoj nizkih šuma u većem obsegu, gdje to osobite okolnosti nezahtjevaju, ne bi preporučio već obzirom na to, što nizke šume daju drvo, koje se manje u tehničke svrhe rabiti može; nasuprot preporučio bi prije da se mjestimice pretvore u srednje ili visoke šume. U pogledu izbora izmedju Čiste sječe i oplodne sječe sa predzabranama kod visokog šumarenja sa godišnjim sječama dati će se takodjer i kod uredjenja prednost potonjoj vrsti sječe obzirom na veći prirast na drvnoj zalihi kao i vriednosti, te gledom na sjegurnije pomladjenje i bolje ukamaćenje progaljenih starih sastojina. Gospodarenje sa čistim sječama ima tu bitnu manu, da se produktivna snaga tla u mladjih sastojinah (1—10 god., dapače i 20 god.) dakle na i/s i V* cielokupne površine, podpuno ne izcrpljuje, dočim sdruge strane postotak prirasta na drvnoj zalihi i vriednosti znatno pada u starijih dobnih razredih. Uza sve to ne bi bilo opravdano, kada bi sa tim načinom gospodarenja posve prekinuli. Ono de se i nadalje održati radi svoje jednostavnosti ili obzirom na jeftiniji izvoz, na slobodan izbor vrsti drva, koje se nakon sječe uzgajati može, zatim jer nam pruža mogućnost da možemo šumsko tlo prelazno rabiti u poljsko-gospodarstvene svrhe, kao nadalje i stoga, što progaljenim sastojinama prieti veća pogibelj od vjetra itd. Stvar je uredjača: da u svakom slučaju omjeri sve prednosti i mane te vrsti uzgoja. K onim vrstima uzgoja šume, koje su u poslednje vrienie stekle mnogo zagovornika i pristaša, spada kako je poznato |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 79 uzgoj prebornih šuma. Ako i priznajem sve prednosti pre- borne šume gledom na njenu veću odpornu snagu, na najbolje izrabljenje prostora u rastenju, na najnaravniji razvoj i pomladjivanje itd., koje sam prednosti u ostalom dosele još uvjek nalazio više u knjigali, nego li u pravoj prebornoj šumi, to ipak nebi mogao zagovarati, da mi naše sadanje jednakodobne visoke šume pretvorimo u većem obsegu u preborne šume. Dapače i tamo, gdje se preborna šuma u njekih šumskih dielovih n. pr. u najvišem šumskom pojasu, kao zaštitna šuma itd. uzgajati mora, ne bi joj više prostora prepustio, nego je to neobhodno potrebito. Kod uredjenja i kod proračunavanja prihoda na drvu nailazimo danas još kod prebornih šumah na znatne potežkoće- O razvoju i o normalnom stanju preborne šume znademo mi, usuprot njekih hvalevrieđnih prinosa*), danas još vrlo malo, te nam stoga manjka svaka podloga za uredjenje prebornih šuma, jer bi se ovo moralo gledom na pravilnost sastojina, uredjenje prihoda i prosudjivanje sječivne dobe oslanjati na točno poznavanje prirastnih odnošaja. Obzirom na izbor vrsti uzgoja postavio bi ja za obće načelo, da se valja prilagoditi postojećim odnošajem, a pritom postepeno prelaziti na intenzivniju vrst uzgoja, naročito na takovu, koja usljed naravnog pomladjivanja, usljed prirasta svjetla i pretežitog ftjegovanja svakog pojedinog stabla, zajamčuje veći prihod, nego dosadanji način uzgoja. Intenzivniji rad (u gospodarstvenom pogledu), koji predpolaže takove vrsti uzgoja, kao što su: uzgoj srednje i preborne šume, progalno i gospodarenje sa predzabranama i pričuvcima itd., podiže često puta rentu mnogo više kod absolutno većeg ukamaćenja, nego li velika intenzivnost kapitala. Kod nerazmjerno velike prometne glavnice, nalazeće se u puno vriednih stojećih drvnih zalihah, polučiti veliku rentu, nije nikakovo umjeće a niti zasluga dotičnog šumara, ali je njegova zasluga onda, kada *) Sravni članke: „Zur Betriebseinrichtungsfrage im Plenterwalđe" i „Der Plenterwald, sein Normalbilđ, Holzvorrath, Zuwachs und Ertrag" od L. Hufnagela, u godištu 1892. i 1893. časopisa „Oesterr. Vierteljahresschrift fiir Forstwesen", odnosno .Šumarski list" br. IV. 1895. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 80 on umije svojim razumnim gospodarenjem kod male glavnice izbiti isto tako veliku ili barem približnu rentu. Unutar granica uredjajnoga razreda valjalo bi gledom na način sječe i pomladjivanja pustiti dotičnom šumaru proste ruke, da može prema postojećim okolnostim svagda najshodnije odrediti. Nemože naime biti pritom nikakove spačke, ako šumar unutar jednog te istog uredjajnog razreda, prema tomu kako to stojbinski, sastojinski ili ini odnošaji dopuštaju ili zahtjevaju, vodi u jednom sjakoredu čistu sječu, a u drugih oplodnu i progalnu (Lichtungshieb) sječu ili dapače samo krpastu sječu (Locherhieb) u svrhu, da se postigne hrpimiČna smjesa sastojinah. Tim načinom izbjegava se dosadanjoj, podpunim pravom kudjenoj jednoličnosti gospodarenja i podrastujudih sastojina, a s druge strane i prevelikom razkomadanju šume u različite uredjajne razrede. Posebne uredjajne razrede valjalo bi stoga samo tamo izlučiti, gdje postoji načelna oprieka u načinu uzgoja, kao izmedju visoke šume sa redovitim sječama, i preborne šume, te nizke i srednje šume. Dapače kod srednje šume moglo bi se na pojedinih slabijih stojbinah i odustati od podržavanja visokog drvlja, a da se usljed toga ipak ne stvara posebni uredjajni razred. Kod izbora vrsti drveća imaju svakako odlučivati obziri šumske gojitbe. Vrst drva neka bude stoga kod uredjenja šuma samo obćenito ustanovljena, a izbor vrsti u pojedinih slučajevih prepušten šumaru. I tu se valja držati u prvom redu onih vrsti drva, kako ih je narav sama tu i tamo dala, nu razumjeva se samo po sebi, da uz to valja uzgajati i ostale za mješanje sposobne vrsti, naročito u koliko obećavaju više novčane prihode. Na pose gledom na vrst drva i njihov uzgoj u smjesi može i mora se uvažavati načelo Ney-ov o o gospodarenju na najmanjoj površini. Ne samo da bi trebalo napustiti jednoličnost u obće, nego i šablonsko mješanje po strogo uzicom izravnatih redovih, te uvesti mnogo slobodnije mješanje drveća prema dotičnoj stojbini i vrsti, i to u većim ili manjim |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 81 — hrpama (horst- u. gruppenweise) ili dapače mješanje pojedinih stabala. Obzirom na uredjenje šuma i njihov prihod imaju nam mješovite šume pružati veću sjegurnost i odpornost proti vjetrolomu i drugim nesgodam, a u sijed toga omogućiti i slobodnije kretanje sječa, povečati prirast i prihod usljed medjusobnog podupiranja raznih vrsti u uzrastu i razvoju deblovine, napokon davati svojedobno raznovrstnije produkte, koje mi budućim vremenima predajemo, a o kojih za sada još prosuditi ne možemo, kakova će im biti potreba. Ako bi nas konačno tko zapitao, u koliko bi se mi imali u pogledu izbora vrsti uzgoja i drveda odlučiti za ovu ili onu vrst prema visini prihodne vriednosti tla, koju nam statički račun pokazuje, glasio bi naš odgovor tamo, da trebamo svakako uvažavati i finaneijalne efekte pojedinih vrsti uzgoja i drveća, u koliko razpolažemo sjegurnimi podatci za takav račun. Na žalost se ali ti podatci, koji zahtjevaju točno poznavanje razvoja prirasta i prihoda za svaku u pitanju stojeću vrst drveća i uzgoja, dadu samo za jednu ili drugu vrst uzgoja sjegurno ustanoviti, a jer ćemo računom sa umišljenim prihodam jedva moći podati kakovu veću važnost, to će i naša odluka o izboru jedne ili druge vrsti ovisiti često puta lih o obćenitom sudu.*) Prije nego li počmemo razpravljati o toli prepornom pitanju, kao što je ustanovljenje o b h o d n j e, i-azjasniti ćemo ponajprije njenu važnost za uredjenje, koja se često puta i suviše precieujuje. Obhodnjom, kako ju mi ustanovljujemo, ne ćemo podnipošto da fiksiramo onu dobu, u kojoj bi se sadanje sastojine posjeći imale, a još manje hoćemo tim da kažemo, da se sve sastojine, koje su tu dobu prekoračile, odmah posjeći *) Primjer za sakupljanje podataka u svrhu izbora vrati drva pruža moj članak ,Vergleichung des Wachstumgangea der Buche, Fichte, Tanne und Kiefer in gemischten Bestiinden des k. k. Ofenbacher Staatsforstes", koga sam objelodanio god. 1885. u tom Časopisu. — Primjer pako za izražunanje flnancialnog efekta o prihodu raznih vrstih uzgoja nalazi se na str. 330. i 346. časopisa istog godišta u članku, ito ga je napisao šumski ravnatelj Bretschneider. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 82 — imaju. Njom hoćemo mi samo da poredku u stanju šume, kako demo ga predati budućnosti, udarimo temelj gledom na to, što bi sadanje mlade sastojine, kao i one, koje će se još uzgojiti, imale postići svoju sječivost u dobi, koja odgovara izabranoj obhodnji. Obhodnju možemo dakle smatrati samo regulatora u našem gospodarenju obzirom na pravilno poredanje sastojina, kako ga u budućnosti želimo imati. Ona utječe na sastavak osnova za prvo vrieme samo u toliko, u koliko se godišnja ili periodička sječna površina, oviseća o visini obhodnje, uzima za temelj kod proračunavanja prihoda. O dobi, kada se pojedine sastojine uporabiti imadu odlučuje lih njihovo individualno stanje, njihova zrelost, bilo to u smislu postotka zrelosti, ili kojeg drugog za to odabranog temelja. Kod ustanovljivanja obhodnje ima se s toga uzeti obzir i na namjeravam buduć i uzgoj i njegu sastojina, koja će se od dosadanjeg načina, imenito onog pod kojim su naše stare današnje sastojine uzrasle, često puta bitno razlikovati u tom smjeru, što će se moći u buduće potrebite dimenzije u kraćem vremenu uzgojiti. A niti za visinu šumske rente i za rentabilitiit nije obhodnja nikako izključivo ili u toliko mjerodavna, kako se to obično uzimlje. Nuždni rentabilitat dade se postići do njeke stanovite granice sa uredjenjem svrsi shodne vrsti uzgoja (progalno gospodarenje i ono podržavanjem pričuvaka »Lichtungsund Uberhaltbetrieb!) a da ne trebamo uz to sniziti obhodno vrieme. Na povišenje šumske rente up liviše pako nerazmjerno mnogo više tehničko usavršivanje gospodarstva naročito na polju prometa s drvom i njegove izradbe, nego li visina obhodnje. Ako se na pose kod ustanovljivanja obhodnje i mora uvažavati rentabilitat budućeg gospodarenja i mi prema tomu od uredjača zahtjevamo, da on financijalni efekt obhodnje, koja bi se izabrati imala, ne samo sebi, nego i šumoposjedniku, jasno predoči, to ipak ne treba misliti, da je izračunavanje tih efekta pri tom odlučujuće, te da se možda ima doba kulminacije sa |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 45 <-- 45 --> PDF |
- 83 — bilo kojim kamatnjakom izračunatih zemljištnih renta bez svake dalnje razsudbe uzeti kao buduća obhodnja. I tu valja u velike uzeti obzir i na druge okolnosti, naročito na sadanje stanje šume, pak ako bi se radilo o skraćenju dosada obdržavane obhodnje, trebalo bi prije dobro izpitati, da li će sortimenti, koji se u toj obhodnji polučiti dadu, biti podpuno sposobni za trgovinu bez da se moraju sniziti ciene, koje smo mi uzeli za podlogu našeg računa. Gdje u obće samo jače dimensije, na pr. trupci za pilenje, u većoj mjeri prodje nalaze, tamo bi se moralo već unapred ono doba uzeti za minimum obhodnje, u kom se mogu kod većine stabala polučiti za to potrebite dimenzije. Valja i to uvažiti, da bi tim, što bi se snizila obhodnja a usljed toga i buduće porabno doba sastojina, pala ciena sortimenata, na prama onoj, koju smo mi za podlogu našega računa uzeli, jer bi ponuda slabijeg materiala veća bila, usljed česa bi se i kulminacija zemljištne rente u korist više obhodnje pomaknula; okolnost, koja se je dosada često s vida puštala, kada su se na temelju novčanih prihodnih skrižaljka izvodili zaključci glede visine financijalne obhodnje. Kod ustanovljivanja obhodnje pružena nam je mogućnost, da uvažimo sadanje stanje šuma ili bolje rekuć sadanje stanje dobnih razreda, a da se pri tom ipak ne ogriešimo o bitnost samog načela tim, što se zemljištna renta, isto tako kao i popriečni prihod na zalihi i vriednosti, za vrieme kulminacije samo neznatno mienja i što nam stoji u ruci, da njeno naglije padanje svrsi shodnom njegom sastojina na dalje odgodimo. Po tom će nam biti vazda dozvoljeno, da računom ustanovljenu obhodnja za decenij gore ili dolje pomaknemo u svrhu, da se prilagodimo sadanjem stanju šume, čim će se i visina zemljištne rente ponajvećma samo neznatno promieniti. To će biti ne samo u interesu gospodarstva, nego će siegurno odgovaratinamjeram šumoposjednika. Usljed toga ćemo tamo, gdje imamo pravilno razmjerje dobnih razreda, koje odgovara višjoj od »financijalne« obhodnje, nastojati da se uredjenjem što više |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 46 <-- 46 --> PDF |
84 onoj prvoj primaktiemo, dočim eemo u protivnom slučaju prije odabrati za obhodnju dolnju granicu doba kulminacije zemljištne rente. Kod ustanovljivanja buduće obliodnje valja s toga uvjek uzeti obzir i na sadanje stanje dobnih razreda. Neka nam bude dozvoljeno da ova naša razmatranja o ustanovljivanju obhodnje razjasnimo jednim primjerom. Kod nekog ovećeg šumskog kompleksa omorikovih sastojma, koji je do sada bio uredjen sa 100"godišnjom obliodnjom, izračunati 8u za prevladjujući razred stojbinske dobrote na temelju financijalne prihodne skrižaljke, osnovane na lokalnih odnošajih prirasta i na lokalnih ciena, kod kamatnjaka od 2V2´´/o sliedeći finacijalni efekti; Doba sastojine Zemljištna renta Šumska renta Prirasta vriednoće Zrelosti godina ! po hektaru for. postotak 60 70 80 90 100 1-86 2-13 2-14 1-70 1-00 12-53 15-93 19-19 21-53 22-91 1 jjj; 3-56 3-02 2-28 1-72 2 87 2-50 1-87 1-38 i Financijalna obhodnja izračuna se dakle sa 70 ili 80 godina. Ovoj potonjoj valjalo bi dati prednost već obzirom na veću šumsku rentu. Obhodnja najviše šumske rente premašuje pako kako se vidi i dobu od 100 godina. Ako bi šumoposjednik hotio pridržati obhodnju od 100 godina radi veće šumske rente sa dosadanjim načinom uzgoja, naime podržavanjem sastojina u sklopu sve do njihove sječivosti, to bi on morao računati s tim, |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 85 — da se sve 80—100 god. sastojine, sacinjavajude veliki dio šumske glavnice, ukamaduju samo sa 1"5—2 postotka. Gore spomenuta prihodna skrižaljka pokazuje nam ali, da temeljnica srednjeg stabla a 80 godišnjih sastojina dosegne jedva debljinu od 31 om., nadalje da od 700 stabala, koji se u toj dobi nalaze na 1 ha., ima samo 200 stabala, kojim je temeljnica jača od 35 cm., t. j . od one debljine, koja ima naljbolju prAdju za rezanu gradju, zatim da od sveg gradjevnog i tvorivog drva odpada kod 100 godišnje obhodnje najačje sortimente Vg, a na slabije 1/3 drva, a kod 80 godišnje obhodnje obratno ^/s na slabij e, a samo 1/3 na jačje sortimente. Sniženje obhodnje na 80 godina bilo bi u tom slučaju samo tada opravdano i moglo bi se preporučiti, kada bi i slabiji sortimenti nalazili u većoj množini sjegurne prodje. U protivnom slučaju biti će vrlo vjerojatno, da će kraj gore naznačenog razmjerja u sortimentima sa postepenim sniženjem obhodnje i eiena slabijim sortimentima padati, a jačim rasti, a usljed toga poskočiti prirast kakvoće kod sastojinah izmedju 80—100 godine, što bi opravdalo povišenje obhodnje najmanje na 90 godina. Uvođenjem progalnog gospodarenja (Lichtungsbetrieb) od 70—80 godine moglo bi se pako — negledeć na promiene cienah sortimentima — još dovoljno izplaćivati i podržavanje 90 a moguće i 100 godišnje obhodnje. Ako se ne zahtjeva velika točnost biti će (kao i u gornjem slučaju) ponajvećma dovoljno, da se izračunaju postotci prirasta vriednoće iz glavnih i međjutimnih prihoda, koji će uredjača dovoljno uputiti o vremenu, kada se ukamaćenje sastojina nedovoljnim smatrati mora i kada valja pristupiti progalivanju sastojina odnosno kada sa sječom odpočeti valja. Konačno nam je napomenuti, da je po našem shvaćanju obhodnje — na ime kao regulatora godišnje i periodičke sječne površine a ne kao odlučujuće okolnosti za sječu pojedinih sastojina — dopustivo i stapanje sastojina sa nješto različitim obdnjama u jeda n uredjajni razred sa obhodnjom, koja odgovara prosječnom vremenu svih obhodnja. Nu to predpolaže |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 48 <-- 48 --> PDF |
86 već mnogo slobodniju sječu sa malimi sjekoredi, a neda se spojiti sa onim šablonskim poredanjem dobnih razreda, koje se nastoji polučiti uvrštenjem sastojina u pojedine periode. (Svršiti će se). Poslovanje kr. nadzorničtva za pošumljenje primorskog krasa u Senju oko pošumljenja kražkih golje ti tečajem g. 1894. Nadzorničtvo za pošumljenje krasa u Senju podnielo je upravi krajiške investicionalne zaklade vrlo zanimivo izvješće o svom poslovanju oko ponovnog pošumljenja kraških goljetih u g. 1894. U sliededem priobćiti ćemo u glavnom izvadak iz toga izvješća, u koliko držimo, da bi moglo i šire krugove zanimati i obratiti njihovu pažnju na ovaj mukotrpni, ali u svojim posljedicama blagotvorni rad naših šumara u kraškoj pustoši, gdje pedalj za pedljom zemlje kamenu i buri otimlju i šumskoj kulturi privode. I. Ifovo zagajenje i stanje starih branjeviiia. G. 1894. niesu nikakve nove kraške površine štavljenje pod strogu zagaju, akoprem je bila jur učinjena odredba, da se u Senjskoj dragi zabrani nova površina od 127 jut. 1314D"To nije učinjeno s toga, što je te godine bila velika nerodica siena, te je pučanstvo trpilo znatnu oskudicu na krmi za marvu i počelo proti zagajenju kod oblastih prigovarati. Usljed toga moglo se je kulturnim poslom u toj branjevini započeti tek u proljeću g. 1895. Koncem g. 1894. nalazilo se je na krasu 35. branjevina, koje su zapremale površinu od ukupno 14.123 jutra 12610°. Od te površine pripada kr. državnom šumskom eraru 7941 jutr. 1486n°, a 6181 jutr. 13750° primorskim obćinam. Ove |