DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 42 — vrlo, ako se budu u njihovo kolo uhvatili i mladji naši sudru govi, jer i za nas šumare vriede one: ,,na mladjima sviet ostaje," a ,,trn se za mlada oštri." Kako je — pravom se nadamo, jer nam za to jamči ime g. Kozarc a — ,,Šumarski list" ovim brojem započeo novi život, tako smo ga prema želji g. urednika i zaodjeli u novo ruho, upotrebiv za tisak uvodnih članaka krupnija slova i napustiv tisak ,,sitnica" malim pismenima. Držimo, da će gg. članovi biti sporazumni s ovom preinakom u tiskanju družt venoga časopisa, jer je tim nutarnji oblik „Šumarskoga lista" mnogo zadobijo, a s druge je strane postao i tisak za oko ugodniji. Tim, što je g. Kozara c preuzeo uredničtvo ,,Šumarskoga lista," preselilo se je ono u Vinkovce, dočim če list kao i dosele izlaziti u Zagrebu. Da se stoga podpisanom predsjedničtvu olakša posao oko uprave družtva i samoga lista, umoljavaju se gg. članovi, da izvole odsele sve rukopise, prinose itd., koji su namienjeni štampi, dostaviti neposredno na adresu g. Josip a Kozarca , kr. držav. nadšumara u Vinkovcih, a da se izvole u svih ostalih poslovi, kao glede reklamacije ,,Šumarskoga lista", uplate članarine, upisivanja novih članova, naručbe diploma, izplata nagrade za članke uvrštene u ,,Šum. listu" itd., obratiti na družtveno predsjeničtvo (Zagreb, Markov trg br. 3). U Zagrebu , mjeseca veljače 1896. Predsjednictvo hrv.-slav. šumarskoga družtva. Uredjenje virovitičkih brdskih šuma Njegove Jasnosti kneza Schaumburg-Lippea, Svaki od gg. članova hrv. slav. šumarskoga družtva, koji je prisustvovao ovogodišnjoj glavnoj družtvenoj skupštini, obdržavanoj dne 10. i sliedećih dana mjeseca kolovoza 1895. u |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 43 — Slatini i bio učestnikom izleta u sume Njegove Jasnosti kneza Schaumburg - Lippea, imati će želju, da o gospodarstvenom uredjenju tih brdskih šuma što pobližjeg saznade. A i ostalu gg. stručare zanimati de to pitanje, tim većma, što gospodarenje u šumah Prejasnoga kneza uživa vrlo dobar glas u Hrvatskoj. Dobrotom uvaženoga stručnjaka i nadzornika kneževskih šuma g. Vilima Miillera, koji nam je cieli uredjajni elaborat u prepisu na razpoložbu staviti, moguće nam je toj želji gg. članova udovoljiti. Elaborat sam je suviše obširan, a da bi ga mogli u cielosti u ,,Šumarskom listu" priobćiti. Neka nam bude stoga dozvoljeno, da način uredjenja šumskoga gospodarstva u kraćih crta, i u koliko nam to dopušta prostor našega lista predočimo. Predjimo na samu stvar. Brdske šume virovitičke uživaju se na temelju gospodarstvene osnove, koja teče od 1. srpnja 1887. Ova se sastoji iz a) Predgovora (Vorbericht); b) izkaza površina; c) uredjajne osnove i proračunauje sječivnog prihoda; d) gospodarstvene mape; e) pregledno mape; f) zaglavka. I. Predgovor. 1. Položaj . Virovitičke brdske šume leže u zapadnom dielu vlastelinstva virovitičkog kneza Schaumburg - Lippea a protežu se virovitičkim hatarom, varoši Virovitici na zapadu, izuzev jedino okružje Lešćare, koje leži u hataru Spišič Bukovica i spada bivšem istoimenom vlastelinstvu, ali je iz gospodarstvenih razloga ipak pripojeno virovitičkim brdskim šumama. Ove šume sačinjavaju posebnu gospodarstvenu cielinu i spadaju pod upravu šumskog kotara virovitičkog. 2. Izmjera i obseg. Buduć se katastralne mape o virovitičkim šumama radi njihoye, netočnosti i jer im manjka svaki nutarnji detail niesu mogle upotriebiti za izlučenje sastojina po šumsko-gospodarstvenih načelih, to je po kneževskom šumskom mjerniku preduzeta posve nova izmjera šuma. Ova |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 6 <-- 6 --> PDF |
- 44 — je obavljena sa theodolitom i mjeračkom vrpcom od ocieli trigonometrickim načinom. Za izmjeru crta unutarnjeg uredjenja, koje je prilagodjeno brdovitom položaju šuma, rabljena je boussola. Mape, koje se sastoje iz 9 posebnih izvornih mapa, sastavljene su na temelju proračunatih pravokutnih koordinata. Izvorne mape risane su u mjerilu 1: 5000. Površina čitavog šumskog kompleksa, koja je opredieljena gornjim načinom, iznaša: a) šumskog zemljišta 3908´011 ha. b) zemljišta opredieljenog za šumske nuzužitke 12"504 ,, c) Neplodnog zemljišta 101*557 ,, Ukupno . 4022-072 ha. U tom sbroju nisu sadržane livade, koje se u površini od 397´158 ha unutar šuma po dolinah nalaze, kao niti za sada još drvljem obrasle, a za krčenje i poljsko gospodarenje odredjene površine od 61"485 ha. Izračunanje površine pojedinih odiela preduzeto je Amslerovim polarnim planimetrom. Osim devet izvornih mapa izradjena su još po dva primjerka u istom mjerilu 1 . 5000 za šumsko nadzorničtvo odnosno za kotarsku šumariju. Po spomenutim izvornim mapama izradjena je pomočju šestila za reduciranje gospodarstvena mapa u mjerilu 1: 25.000, a po toj pregledna mapa u mjerilu 1:50.000. Od gospodarstvene mape sačinjena su 4 primjerka za porabu kot. šumara, podšumara i lugara, a od pregledne mape 3 primjerka za gospoštijsku upravu. Nadalje su u mjerilu gospodarstvenih mapa sastavljene dvie pregledne mape u raznim bojama, koje predočuju površine šumske, kako u pojedinih razdobjih obhodnje do uporabe dolaze Medje šumske označene su humkama ili grabama. Virovitičke brdske šume graniče od jugozapada i juga sa šumama bivše vojne Krajine, od iztoka sa virovitičkom obeinskom šniraom, od sjevero-iztoka sa pašnjakom odnosno zemljištem. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 7 <-- 7 --> PDF |
- 45 koje spada gospoštijskom majuru Antunovcu, od sjevera virovitičkim obćinskim pašnjakom i virovitičkimi vinogradi. Od sjevero-zapada graniče šume stranom sa seljačkim posjedom iz Spišić-Bukovice, a stranom sa gospoštijskim šumama, koje spadaju ,,Špišič-Bukovičkim brdskim tumam." 3. Stojbina i dosadanji način gospodarenjaVirovitičke brdske šume vrlo su dobro zaokružene. Tlo im je vrlo brdovito. Dugačka sljemena, ponajviše strmih bokova, sa kratkim postranim dolinama i dubokim jarcima, čine veče doline, koje se protežu prema sjeveru, zapadu i jugu ter se sastaju u glavnu od juga prema sjeveru spuštajudu se dolinu. Doline pune su potoka, koji u ljetu posve presuše, a slievaju se u Odiensku rieku, koja teče glavnom dolinom. Sastav tla je vrlo povoljan, izuzev njeke pješčane glavice, koje se nalaze u sjevernom kraju. Tlo je ilovasto sa primjesom manje više težkog glinenog tla, a izprekidano je slojevi pjeska. Tlo je i vapnenasto, sačinjavajuć mjestimice najnovije vapnene tvorbe. Pokriveno je pako posvuda debelom naslagom hUmusa te je samo prema sjeveru u pjeskovitih dielo.ih manje više opustjelo. Cio predjel po svom polažaju, sastavu tla i podnebju nosi na sebi obilježje izrazitog bukovog tla, gdje je uz potrebitu njegu ipak mogude uz bukvu i hrast gojiti. Još pred nekoliko decenija nalazilo se je u bukvicih virovitičkih brdskih šumah po visovih, južnih obroncih i dolinah starih i prestarih hrastova od ogromnih dimensija. Ali kada se je u sjevernih i zapadnih kulturnih zemljah počela živo osjećati oskudica na dobroj hrastovim te je nastala potreba dobavljati ju iz drugih krajeva, tada je i slavonska hrastovina, naroči"o u virovitičkih brdskih šumah cienu dobila i koristno se unovčiti mogla. Tekom ^ remena prehrana je skoro sva hrastovina po šumah tako, da ćemo danas uz nješto srednjodobnih hrastika naći jedino još u sjevernih šumskih predielih Poljani i Brkinojkosi ovdje ondje po koji starovjeki hrast. Bukva i grab takodjer se je posvuda u šumah sjekla prebiranjem, jedino je u šumskom predielu: Metike, a djelomice |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 46 — i u predielih: Jagme, Dugačka kosa, Medvedjak, Berkina kosa, Bukova kosa, Dugoračka kosa i Markova kosa po prilici u razdobju od g. 1847.—1860. vodjena čista sječa. Pri tom su ostavljene za sjemenjake srednjodobne bukve, koje, kako se sada mjestimice opaža svojoj svrsi odgovarale nisu. To ostavljanje sjemenjaka bilo je u to doba jedina kulturna mjera, koja je do uporabe došla. Sjemenjaci ostavljani su vrlo neuredno, tu ih ima previše, tamo opet premalo. Posije su posječeni svi pričuvci u njekih šumskih predielih n. p. u Markovoj kosi. Bukovoj kosi i jednom dielu Metike itd., a na drugih mjestih ostadoše do danas. Ti sjemenjaci nisu imali nikakva uspjeha, a kako su štetno djelovali na podmladak, naročito tamo, gdje su na gusto ostavljeni bili, pokazuje nam sadašnje stanje sastojina i suviše jasno. Iz sjemena niklih biljka, koje bi sjemenjaci naploditi imali, naći je u malo dielovah. Hrast dolazi samo umetnut, bukva je posve ugušena, ali za to ima ponajviže grabovi izdanaka izmješanih sa topolom. Tek nazad 15 godina prestala je u virovitičkih brdskih šumah neuredna sječa, te je sa sječom starih stabala spojen uzgoj podmladka od vriednije vrsti drva. Tako je došlo do toga, da možemo danas u tih šumah razlikovati 4 karakteristične vrsti sastojina. Od cielokupne površine odpada naime: 1. circa 78"6´7o na bukove preborne šume sa ponajviše sječivim, stranom dapače i prestarim drvljem; 2. circa 47o na mješovite srednjodobne hrastove i bukove sastojine, sa pojedinim umetnutim hrastovima; 3. circa 14´5—SO^/o na izbojke iz panjeva u dobi do 40 godina sa uštrkanim hrašćem u neznatnoj množini, a u njekih djelovih sa bukvom i grabom iz sjemena niklim; 4. circa 3% na mješoviti mladik od hrasta, bukve i graba u dobi 2—14 godina, vrlo dobra uzrasta, te nješto 3—15 godišnjih čamovih sastojina. 4. Služnosti . Virovitičke brdske šume nisu obterećene nikako imi služnostmi. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 47 — 5. Razdielj enj e. Cio šumski kompleks razdieljen je na 66. okružja i 144 odiela. Površina pojedinih okružja i odiela unesena je u izkaz površina, koji je sastavljen prema obrazcu 1. na strani 53 — a \arira kod okružja izmedju 14"994 ha i 109-052 ha, a kod odjela izmedju 1-268 ha i 101-230 ha. Okružja su posvuda rastavljena putevi ili prosjeci, koji su već izkrčeni ili koji 6e se, kako je to u najviše slučajeva, tek krčiti morati, nu koji se posvuda mogu upotriebiti kao putevi. Odieli omedjeni su humkami, naravnimi medjami ili izrazitim razlikama sastojina. Kod projektiranja prosjeka, koji razstavljaju okružja, pazilo se je u prvom redu na to, da se ovi budu mogli upotriebiti kao putevi. Stoga su kod izlučenja okružja uvažene sastojinske razlike samo tamo, gdje je položaj tla bio tako povoljan* da se je dotični prosjek mogao upotriebiti kao put. Okružja nisu se stoga razloga niti mogla jednakimi površinami nadieliti. U većih okružjih moraju se za vrieme obhođnje i to svaki put kod ponovnog podmladjenja sastojine prema potrebi prosjeci i izkrčiti jedan ili dva vatrobrana (Feuergestelle) u svrhu preprečenja požara. Isto tako ima se prigodom podmladjenja sastojina uzduž medje prema bivšoj vojnoj Krajini ostaviti i izkrčiti 12 m. široka obranbena pruga (Schutzstreifen) kako je to već na jednom mjestu učinjeno. 6. Uredjajna osnova i proračunanjesječivnog prihoda . Posebne razpoložbe i mjere, koje osnova odredjuje, kao i sječivni prihod, sadržani su u osnovi samoj. Ova je sastavljena prema obrazcu 2. sadržanom na strani 54—55. Virovitičke brdske šume spojene su u jednu gospodarstvenu cielinu. Od ukupne površine odpada, kako je jur gore spomenuto 78*5´´/o na preborne bukove šume sa ponajvećma sječivim sastojinama. Da se ove pretežito sječive sastojine po mogućnosti što bolje unovče, a s druge strane omogući uzgoj sastojina od vriednije vrsti drva, uvedena je nizka obhodnja od 80 godina. Mogla bi se doduše drvna gromada, koja je sadržana u starih bukvah, mnogo bolje i koristnije izcrpiti, kada bi se uvela redo |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 48 — vita preborna sječa t. j . kada bi se išlo za tim, da polučimo normalnu prebornu šumu, ali u tom slučaju — ne obzirne se na to, da prebiranje šuma zahtjeva mnogobrojnije i uvježbanije osoblje — proizvadjali bi u šumah jedino gorivo drvo, kakovo se gospodarenje dan danas absolutno ne izplaćuje. Položaj i sastav tla jesu kako jur spomesmo za uzgoj hrasta vrlo povoljni, stoga je uzgoj te vrsti drva od prieke potrebe. Kada bi se bukovina povoljnije unovčiti mogla i kada ne bi potrajnost u užitcili time trpjela, bilo bi dapače za preporučiti, da se obhodnja još za 20 godina snizi. Od prve obhodnje izlučeno je 4.140 ha. 15—20 godišnje mlade hrastove šume i 4.465 ha. čistine, koja se ima akacijom zasaditi, te na obih površina zavesti nizko šumarenje u svrhu uzgoja vinogradskog kolja. Ostala površina razdieljena je pojednako na četiri 20-godišnja razdobja tako, da na svako razdobje dodjo okruglo uzeto 976 ha. Godišnja sječna površina iznašala bi prema tomu 48.802 ha. Da se uzmognu koristno unovčiti prestare bukve na povrsinah, koje su pridieljene III. i IV. razdobju obhodnje, kada bi t. j . nakon 50 odnosno 70 g. jur davno propale, to odredjuje gospodarstvena osnova, da ih valja, u koliko prodje ima i u koliko je to moguće bez štete za okružujući ih podmladak, jur u I. i II. razdobju posjeći. Drvna gromada, koja se pri tom dobije, ima se smatrati kao naknada manjka u prihodu, koji nastaje odtud, što su prvom razdobju pridieljene dole niže pobliže označene mlade sastojine u dobi kolosjeka. Tu drvnu gromadu valja stoga voditi u računih o drvnoj gromadi kao glavni užitak. Usljed znatnog prirasta svjetla u takovim načinom progaljenih sastojinah, naknaditi će one drvnu gromadu, koju smo im oduzeli, do ono doba, kada budu u III. i IV. razdobju do sjeČe došle. Izbor sastojina, gdje se taj način dospodarenja zavesti ima, prepušten je kot. šumarom. Godišnja sječna površina ne mora se vazda obdržavati, te se njena količina ravna jedino po tom, kakva je drvu prćdja |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 49 — i da li se može pribaviti za sadnju potrebiti žir. Ali se nasuprot mora uvjek nastojati o tom, da na koncu svakoga gospodarstvenoga razdobja bude sva u tom razdobju za pomladjenje opredieljena površina od 976 ha. doista i žirom zasadjena. Prvom razdobju pridjeljeno je 975´833 ha. Od toga je obraslo 793.749 ha. bukovom prebornom šumom, a 182.084 ha. sa (drca 40 godišnjim grabovimi izbojci, koji su izmješani sa mnogo biele šume i starimi bukovimi sjemenjaci. Od buko-e preborne šume opredieljeni su za sječu u I. razdobju oni dielovi, gdje su stabla već prestara i prešla, te gdje se razmjerno malo nalazi srednjih i mladjih dobnih razreda. Osim toga paženo je pri tom, da se uzpostavi i pravilno poredanje dobnih razreda Kod opredieljenja smjera sjecnog reda, koji je posao prepušten kot. šumarom, imaju se uvažiti obća pravila, koja je šumarska znanost u tom pogledu postavila, ali uz to nastojati i o tom, da kod pomladjivanja ne dodju velike površine mladih zabrana jedna do druge, što radi pogibelji od požara izbjegavati valja. Od 40 godišnjih sastojina morale su se one, koje su obrasle grabrovimi izbojci i bielom šumom i starimi bukovimi sjemenjaci, radi neznatnoga prirasta, koji u takovih sastojinah vlada, uvrstiti u I. razdobje obhodnje. Ako bi te sastojine odmah pretvoriti htjeli u hrastove i bukove šume, naišli bi na velike potežkoće i potrošili mnogo novaca, jer bi biela šuma svojimi izbojci iz panjeva i žila vrlo štetno dielovala na mladi nasad. Da se stoga ti izbojci prije ponješto unište i tlo pripravi za uzgoj hrasta, ima se što prije započeti sječom biele šume (Weichholz) i sastojina progaliti. Nakon toga ima se ciela površina po prilici 16 godina prepustiti za pašu rogate marve i tek u poslednjih godina I. razdobja započeti sa pomladjenjem površine. To vriedi za okružja: Metike ]. 3. 4. i 5. i Jagme lb i 2c. Sastojine okružja: Šašnatica 1, 3a, 3b, 3c i 3d jesu stablimično promjerkom izmjerene gledom na njihovu debljinu te je za iste na temelju postavljenih 8 razreda visine drvna zaliha izračunata´ pomoćju |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 50 — Burckharcltovih tablica. Ostale sastojine, koje su pridjeljene I. razdobju, procienjene od oka, što kod jednoličnosti starih sastojina nije zadavalo nikakouh potežkoća. Prema tomu izpostavila se je na glavni užitak odpadajuća drvna gzomada, koja se u I. razdobju posjeći ima, sa 221-.350 m´, što čini prosječno na godinu 11.067 m^ Na medjutimni užitak odpada n 1. desetgodištu 8160 ms, dakle na godinu 816 m^ što čini na godinu po ha 3.04 m^. Granjevina i panjevi nisu pri tom uzeti u račun, jer niti ih je za sada, a koliko se predviditi može, neće ih se niti u budućih decenijih moći koristonosno unovčiti. Obzirom na vrst drva iznašati će godišnji drvni prihod na hrastovim 89 m´, na bukovini, grabovini itd. 11794 m^, ukupno 11883 m´. Na pojedine sortimente razlučena je ova drvna gromada kod hrastovine pomoćju Burckhardtovih tablica 0 sortimentih, dočim su kod bukve i graba sortimenti razlučeni tako, kako su se neposredno kod sječe i izradbe tih vrsti drva pokazali. Prema tomu odpada kod hrastovine 567o ili 50 m´ na gradjevno i tvorivo drvo, a 44´´/o ili 39 m^ na ogrievno drvo; kod bukve itd. na ciepanice 80% ili 9435 m^, a na klipovinu 207o ili 2359 mK Sveukupno 11.883 m^ Da se izračuna koliko u prostornom metru ima punih metara drvne gromade, oboreno je 14 stabala bukovih i grabovih, razne debljine, sa ukupnom drvnom zalihom od 23 m´´. Ova stabla razdieljena su u sekcije u duljini od 1 m., koje su onda proračunate obzirom na njihov kubični sadržaj kao valjci. Kod slaganja u metre uzet je za temelj obračuna višak (Ubermass) od 10 em. na svaki metar, kako kod ciepanicah tako i kod oblićah, što i u buduće pridržati valja. Medju cjepanice računate su sekcije iznad 14 cm., a medju oblice od 4—14 cm. srednjeg promjera. Obično računaju se oblici samo od 7 —14 cm., nu ovdje se je za to išlo do 4 cm., jer je granjevina posve iz računa izpuštena, pak da se barem jedan dio od nje koristno upotriebi išlo se je kod oblica do 4 cm. kao dolnje granice. Na temelju tih iztraživanja izpostavili su se sliedeći činbenici za redukciju: |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 51 1 prost. m. bukovih i grabovih ciepanica . . .=0´70 m-´.^ 1 » » » » oblica od deblovine I. r.=0´60 » 1 » » » » » » » II. r.=0´60 » 1 » » » » » » grana . .=0*40 m´. Medju oblićke I. r. računati su oblićci od debala, dobivenili putem proredjivanja iz sastojinah, koje stoje u dobi kolosjeka (Stangenort); a medju one II. r. oblićci, dobiveni proredjivanjem guštara (Dickungen) i u dobu kolosjeka prelazećih sastojinah. Gornji činbenici imaju se rabiti za reduciranje prostornih u kubične metre kod vodjenja prigledne knjige. Sječa ima se voditi na sliedeći način: Sastojina, koju kanimo sječi, ima se ponajprije očistiti od podstojnog drvlja (Unterholz), zatim ju valja progaliti načinom tim, da se izvadi Va ukupne drvne zalihe, koja se na površini nalazi. Nakon toga ima se površina žirom zasaditi i najmanje za 3 godine preostalo drveće ukloniti. Kod proredjivanja, skojim već za rana početi valja, ima se osobito paziti na to, da se krošnjam mladih hrastića oduška dade (Freihieb). 7. Šumski nuzužitci. Kao nuzužitke, koji ovdje do po rabe dolaze navesti nam je : 1. poljska zemljišta; 2. lov i 3. žirovinu. 1. Od poljskih zemljišta odpada 3.239 ha. na lugarske vrtove i dvorišta, a 7.307 ha. na livade. Vrtove uživaju lugari kao deputatno zemljište te im se to računa u njihova beriva. U koliko bi pako površina dotičnog vrta premašila 1 jutro, dužan je lugar za višak platiti neznatnu zakupninu. Livade daju se putem šumarija u zakup. 2. Lov uživaju šumarski činovnici bezplatno. 3. Svakogodišnji urod žirov i ne daje se u zakup putem javne dražbe. Medju žirovne godine računa se svaka 7 godina gledom na to, što se žirovina sastoji po naj\ećma u bukvici, ali i te su godine dosta slabe. 8. Gojitba šuma. Potanje odredbe glede gojitbe šuma sadržane su u dotičnoj osnovi. Glasom osnove ima se u I. razdobju zasaditi drugom vrsti drveća 975´833 ha., i to 968´911 ha. sa žirom i bukvicom, |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 14 <-- 14 --> PDF |
- 52 — 5.050 ha. aa, omorikom i 1.872 ha. sa akacijom. Na novo ima se zasaditi sa žirom i bukvicom odnosno omorikom i akacijom 11.839 lia. Osim toga imaju se hrastove sastojine u površini od 101.133 lia. zasijati bukvicom u svrhu zaštite tla. U prvom desetgodištu valja iz sadanjih mladih hrastovih i bukovih sastojinah u površini od 100.257 ha. izvaditi svu bielu šumu (Weichholz) te ih jednoć progaliti (auslaiitern). One pako sastojine, koje se u prvom desetgodištu zasade, imaju se po dva puta od biele šume očistiti. Prema tomu jesu gojitbeni poslovi u I. razdobju sliedeći : 1. U I. desetgodištu valja godimice 1. pretvoriti starih sastojina u mješovite hrastove i bukove sastojine u površini od 48´099 ha. 2. isto tako pretvoriti u omorikove sastojine . . 0´505 » 3. isto tako zasijati akacijom 0"187 » 4. pošumiti četinjačama ili akacijom čistina . . 1"184 » 5. hrastovih sastojinah bukvicom podsijati . . 10´113 » ćini jedimice u I. desetgodištu . . 60´088 » II. U II. desetgodištu ima se godimice pretvoriti starih sastojinah u mješovite hrastove i bukove sastojine 48*792 ha. Čini godimice u 11. desetgodištu . . 48"792 ha. Progala i čišćenje mladih mješovitih hrastovih i bukovih sastojina jesu poslovi, koji odpadaju lih na njegu šuma, jer se pri tom dobiveni materijal unovčiti ne da. čistiti ima se : u I. desetgodištu godimice . . . 83"213 ha. u II. » » ... 97-583 ha. Progaliti ima se: u I. desetgodištu godimice . . . 10*026 ha. uli. » » . . . 48-350 ha. Gradnja puteva. Virovitičke brdske šume jesu za sada još slabo puteyi prometu otvorene. Projektirani prosjeci imati će se stoga u duljini od 63.960 m. na 10 m. širine, što skorije izkrčiti i planirati. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 15 <-- 15 --> PDF |
53 Kontrola . Prigledna knjiga ima se voditi napose za svako razdobje. U toj knjizi mora se za svaki odiel posebice izkazati koL´ko daje glavnog, a koliko medjutimnog užitka. Glavni užitci imaju se unieti crvenilom, a medjutimni crnilom. U poslednjem stupcu sravnjuje se sječom dobivena zaliha sa procienom. U ostalom valja postupati, kako je u dotičnim obrazcima navedeno. Obrazac 1. II. iz|(az površina na temelju izmjere obavljene g. 1886—1887. po šumskom mjerniku N. N. I. Virovitičke brdske šume. Povr Oznaka mjesta Šumsko tlo šina Nešumskih plodno Ukupno nuzuži-tlo obraslo čistina šumski taka OPAZKA Hectara Hectara Hectara Hectara Hectara prediel dc dc. dc. dc dc S Brusova 106 850 594 107 444 bukve stare i prosjeci okružni (Distriktslinicn) ŠaŠnatica 14 168 826 14 994 isto 66 080 2 167 68 247 isto 17 359 496 17 855 isto Progalna sječa, 13 050 13 050 bukva (Lichtschlag) 32 874 401 33 275 isto i prosjeci okružni 19 075 254 19 329 isto 39 001 971 39 972 isto Cipove bukve stare i pros 24 568 956 25 524 jeci okružni 34 850 — 1 35 isto 086 936 hrastov i bukov mladik 12 914 13 i prosjeci okružni 426 340 bukv. progalna sje — 725 109 884 ča i okr prosjeci livada i put. koji se 295 imaju pošumiti 088 383 bukv. stare i okruž. DugaCta kosa 37 572 — 1 38 prosjeci 012 584 41 787 1 024 42 806 68 200 872 64 072 31 150 1 190 32 340 39 600 1 214 40 814 48 500 721 49 221 bukov kolos^ek i okruž. 17 067 605 17 672 prosjeci jama za vadjenje pjeska 533 533 (Schotlerbruch) Lipova kosa buk. stare i okr. 99 475 957 100 432 prosjeci Sbroj 759 860 295 533 15 969 776 657 sekcye S |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 54 Obrazac 2. Šumski prediel Površina šum skog tla w > m o Opis m a, m Hectara ! -3 N O 0Q 73 25 ghjašna- 5U tica 3 a 17 ;«9 odišnja, 0-8 150 prešla bu kova sast. Položaj: iztočni sa sjever. i_ užnim obrci ikom Tlo: i lovasto I 50 3 b 13 050 bukva, pi oved. pro-11. 05 150 Isto galna sj eča u zimi g. 1884./5 ., sa žirom pods ijano. Položaj: iztočni sa sjevernim i južnim obroi ikom. Tlo; pjes k. ilovača I. 50 bukova sastojina, II. 150 Isto 3 c 32 874 0-5 progaljen a u zimi g. 1885./6.. i-irom podšiji ma. Položaj : nagnut prema ju »o-iztoku, sa sjever aim i juž nim ob ronkom. Tlo: pjes k. ilovača I 50 Isto bukova sastojina, II 150 3 d 19 075 05 progaljei la u zimi g. 18 86./7. Položaj i tlo kao re. » j n p n III. U red ja j- i prorač ina- Uvrštenje u dobne razrede Preko 81/ 61/ 41/ 21/ iHO 1 /fiO Ao 100 /40 Hectara |dc. dc. dc dc.| dc de. 17 859 13 050 — 32 874 — 19 075 - — - 8 broj -i IHll« )11 ^892 8(52 251 175 3 238| 450 118 177 173 124 (597 ~l 1 -1 |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 17 <-- 17 --> PDF |
na osnova nje prihoda. sastojina c u razdobja S I II. III. IV. V. VI a cd o c H e 0 t a r a dc. dc dc. ide. ^ 6 1 < 73 o 50 17 359 150 50 13 050 150 60 32 160 874 50 075 — --150 19 — 55 - Na uporabu dnlaz a: ´^ =5 na zalihi po povrSini 03 (jti. u-« u Gl. u- CD žitak ^ o žitak li Opazka 1. R. i 6.^ I. K. punih met. Hectara Hect. Ide. dc. dc. Kada se pod bukva 3585 17 359 17 359 stoj no drveće posjećeiprogalna sječa prov., valja zasijati žir. U 12. oeišć._ mlade sastoj. b. ikakva pr. na drvu. bukva 2100 13 050 13 050 Nadst. drv, ima se ukloniti a i´., a ml. pročistiti u I*, b. prih. na drvu. 874 Nads. drveće bukva 7525 32 874 ima se ukl. u I^, a Čišćenje prov. uP.,b. pr. na drvu. Površ. iiua se 19 075 bukva 5130 19 075 žirom zasij. nast. drveće ukl.ul*. Ćiše. u 13. b. prih. na drvu. — — 975 833 852 9V5 378 976 09,« 221350 8160 975 833 733 041 1168 308 m 976 040 ha. po\ rŠ [na raz< iobj a 48 802 ha. goc liš Dja 8 ječ na površin a. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 56 — Preglavak 0 drvnih užitcih iz svih uređjajnih razreda i proračunavanje godišnjeg užitnog etata. Na uporabu dolazeda drvna zaliha Ta drvna zaliha dati će po sortimentih po prilici Uredjajni M s3 OPAZK A razred a a OJ Q^ o. Oi O M punih metara punih metara hrast 89 50 30 9 Bukva 11067 727 9435 2359 grab itd. Sbroj i 11067 816 60 9465 2368 13521 4736 prost. met. 18257 = = 4564 hvati, a =4pr. met. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 19 <-- 19 --> PDF |
bi Obrazac za glavnu porabnu i sječnu osnovu za virovitičke brdsice šume ođ god. 1887/8. do god. 1896/7. Gospodarski kompleks: Virovitičke brdske šume. I. Gospodarstveno razđobje; I. Desetgodište 1887/8. do 1896/7. Ukupna množina na uporabu dolazeće 1 drvne zalihe o > P1 .A «8 Glavni užitak Pređužitak c OJ Ci Šumski Vrst po izvan -3 pro-pro->a =3-.:T O J3 t> prediel drveča cieni ciene 3 « L8 a; o´ a; o drvna zaliha > od 02 a" o3 .3^ 2= o a o 3 pun. pun pun. iS] o p-( f ha punih met. ha ha met. met. met. o O Godišnji užitni etat iznaša počam ođ g. 1887/8 48 802 11067 816 11883 60088 " 1887/8. Imaseposječi Šašnatica. . 3 I. Bukva — 5262-7 . — _ — — 36434 Cipove .... I. n — — 107-3 — — — — — 5750 Kavnakosa I. n — — 64-0 — — — — — — isto I. ;; — — 126-3 — — — — — — isto I. — — 262-0 __ — — — — — — Zidinsk^ kosa I. r — — 223-3 .— — — — — — isto I. — — 1750-0 -_ — — — — — Poljane .... — Hrast — — — — — 50-3 — — — Dugačka kosa II. Bukva — — — 23-5 — — — — — — isto II. B — — — 200 — — — — — — Lipova kosa II. — — — . 247-0 — — — — — — Markova kosa II. — — — 96-5 — — _ — — — Bavna kosa. ai. J5 — — — 190-6 — — — — — — isto II. — — — 255-8 — .— — — — — isto II. ,, — — — 314-2 _ — — — — Zidinakakosa III. j j — — — 75-8 — -— — — — Poljane .... IV. Hrast _ — -18-8 — .— — — _ — Dugačka kosa IV. Bukva — — — 384-2 — — — — — — Jagme 3 IV. „ — — — —. — 225-4 — — — Hrušdik .... _ — ^ — — — — 20-3 — — Šašnatica. . , — — — — — — — — — 186-2 — — " Latus . . — — — — — 77960 1625-4 ~ — 276-1 2065 42184 1 |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 58 — Obrazac za specijalnu za virovitičke brdske šume za razđobje Šumski prediel: Šašnatica Okružje: 3 Površina: -= 121-359 ha 3 a — 50/150 godiš, stara bukova sastojina, stojbinske dobrote razred II. sklop — 0´8 3 b — 50/150 godiš, bukova progaljena sastojina, stojbinske Sastojina: dobrote razred I./IL, sklop = 0´5. 3c — 50/150 godiš, bukava progaljena sastojina, stojbinske dobrote razred I /II., sklop = 0´5. D žitni etat M w Drvo za a 3 složeno u šumi 3 03 ciepanica klipovine C3 Vrst sječe c3 oS C3 03 od stabla 03 a 03 a> I II III od bo ksa a O I. II. o -> na a o ? > graa.L. m razreda =3 *5 > PH ^ ha pun. m. prostornih metara činbenici za pretvorbu 0-70 0-70 0-70 0-50 0-40 -— 1887/8 a progalna sježa.. 1. -Bukva 50-62 325 329 1173 977 — — — _ — S) b do vršna sječa .. 1.13 050 0-97 595 803 1295 — 1135 — — — c 1.— 22-30 59 75 188 140 1) — )i — — —— d I.u e progalna sječa. . I.— " 101 248 609 570 1887/8 Sbroj ... . 73-89 1080 1455 3265 2822 — — ~ — —— 1888/9 c đovršna sječa . . I. -— Bukva . 450 921 1636 1393 e progalna sječa.. 1. -87 62 384 316 j, ,, ~ — — — —— 1888/9 Sbroj 637 983 2020 1709 — — — — — —— 1889/90 c đovršna sječa . . [.-—Bukva 19 1431 3877 — — 2775 —— e progalna sječa.. 1. -1260 ti — » — — — — — — —— c đovršna sječa .. l. - 33 54 52 — ,, — — — — —— Hrast 3 — — — — —. — —— 1889/90 Sbroj 193 1464 1260 2827 -— — 3934 — —— 1890/91 a đovršna sječa .. [.17 359 Bukva — d đovršna sječa .. 1 19 075 — — e đovršna sječa .. ][. j, — — — — — — — — —— progalna sječa.. [.39 001 i» - 82 904 499 » le — — — —— 1890/91 Sbrc >j _ ! . |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 21 <-- 21 --> PDF |
59 porabnu osnovu od god. 1887/8. do 1896/7. 3 a = ´17-359 ha. 3 d = 19075 ha. 3 b = 13050 ha. 3 c = 39-001 ha, 3 c = 32-874 ha. 3 đ — 50/150 godiš, bukova progaljena sastojina, stojbinske dobrote razred I./II., sklop = 0-5. 3 e — 50/150 godiš, bukova sastojina prema sjeveru vrlo rieđka i stara, stojbinske dobrote razred l./IL, sklop = 0 8. u sortimentih ogriev odgovara "a a a gri ^-» o i & > .5" -S" M -1 u punih metrih 1278-9 890 8 1885-1 454-0 225-4 56-0 670-6 2280 40600 1128-8 2104-9 557-2 373-1 126-4 2478-0 683-6 11100 6300 60-9 38507 20-8 21 3911-6 1762-9 574 361-6 Od toga užitnog etata odpada na glavni užitak o a, I« ;-a 3 punih metara ha 1720-3 17-359 2340-1 303-7 19 075 898-6 5262-7 36-434 2662-1 499-5 39 01 3161-6 39-01 4960-7 630-0 817 21 5674-5 2192-8 4773-62 419-00 7385-42 OPAZKA Prigodom progalne sječe, ima se sastojina podsijati sa 23 hltr. žira (po jamici 2 žira). Progalna sječa Izvedena je g. 1883/4. i pođjedno sastojina podsijana žirom. Vjetrolomi u sastojini g. 1885/6. proređjenoj i žirom pođsijanoj. God. 1886/7. progaljena sastojina ima se sa 19-0(i hlitl. žira pođsijati (po jamici 1 žir). Ima s8 piogaliti. Sastojina je progaljena i g. 1885/6. žirom podsijana. Prigodom progale ima se sastojina pođsijati sa 20 12 hektl. žira (nijo uspjelo). Sastojina je progaljena i g. 1885/6. žirom podsijana g. 1889/90. zasadjena sa 600 kom. 3 god. omorikovih presadnica, 380 kom. biljka od borovca i 20 kom. arišovih biljka. Prodano na panju javnom dražbom tvrdkl A. Engel i sinovi iz Pečuha. Ima se progaliti i podjedno pođsijati sa 28-9 hektl. žira (popravak vidi g. 1888/9.). |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 22 <-- 22 --> PDF |
- 60 — Obrazac priza virovitičke Po osnovi U z i t o rt >N 3 ^MO dolazi na uživanje 1887/S 1888/9 rt 1889/90 1890/1 03 C a, M w rtT3 o I H O CL, > o a, a 3Vilov. (i , ha. ha. punih met. Bukva j3 p. m. ^ p. m. ^ p. m. ^ p. m. kosa 83 497 Grab 19200 60 837 Bukva 15200 Jagme Fra7 25 37 463 001 775 Grab Bukva Bukva Grab Bukva! J670| I 55/ 6250 I5280I I 880/ 225 945 128 njev. Vis 101 49 230 430 Bukva´22270 Bukva 12300 2294-75 10595-89 Metike 28 22 24 32 899 721 748 207 Grab Bukva I3750\ » 200/ /2950\ I 160/ r3210l i 175/ /48301 \ 225/ 558 480-5 374 0 691-25 586 tioa 14 168 66 080 359 Bukva 4675 16500 3585 17203 2088-9 2268-8 5182-55 2192-8 050 2100 23401 Cipo 874 075 39001 24 568 — 725 7625 5130 9750 6130 180 3037 898-6 107-7 2662-1 499-5 90-5 5044-5 630 0 979-5 4773´62 419-00 6081 |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 23 <-- 23 --> PDF |
61 gledne knjige brdske šume 1891/2 1892/3 1893/4 1894/51 1895/6 1896/7 Sbroj Sravnim sa propisom užitka prema procieni (izkazanoj u uređjajnoj osnovi) 03 33 ja 93 Znak ja -a ja t TS p m. p. m. p. m. ha. ha. 1-35 9-90 3275-82 18-80| 7-64| -20-17 218-00 7646-681 1-40| 2-39, 3427-13 14.168 5516-031 841-031 5-12 123-001 3070-401 17.359 3913-1 328-01 13.050 2340-1 240-03i 32.874 801031 485-01 135-27 7-45 797-00| 15-20, 31-70 31-051 19.075 4773-621 356 38| |