DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 85 — da se sve 80—100 god. sastojine, sacinjavajude veliki dio šumske glavnice, ukamaduju samo sa 1"5—2 postotka. Gore spomenuta prihodna skrižaljka pokazuje nam ali, da temeljnica srednjeg stabla a 80 godišnjih sastojina dosegne jedva debljinu od 31 om., nadalje da od 700 stabala, koji se u toj dobi nalaze na 1 ha., ima samo 200 stabala, kojim je temeljnica jača od 35 cm., t. j . od one debljine, koja ima naljbolju prAdju za rezanu gradju, zatim da od sveg gradjevnog i tvorivog drva odpada kod 100 godišnje obhodnje najačje sortimente Vg, a na slabije 1/3 drva, a kod 80 godišnje obhodnje obratno ^/s na slabij e, a samo 1/3 na jačje sortimente. Sniženje obhodnje na 80 godina bilo bi u tom slučaju samo tada opravdano i moglo bi se preporučiti, kada bi i slabiji sortimenti nalazili u većoj množini sjegurne prodje. U protivnom slučaju biti će vrlo vjerojatno, da će kraj gore naznačenog razmjerja u sortimentima sa postepenim sniženjem obhodnje i eiena slabijim sortimentima padati, a jačim rasti, a usljed toga poskočiti prirast kakvoće kod sastojinah izmedju 80—100 godine, što bi opravdalo povišenje obhodnje najmanje na 90 godina. Uvođenjem progalnog gospodarenja (Lichtungsbetrieb) od 70—80 godine moglo bi se pako — negledeć na promiene cienah sortimentima — još dovoljno izplaćivati i podržavanje 90 a moguće i 100 godišnje obhodnje. Ako se ne zahtjeva velika točnost biti će (kao i u gornjem slučaju) ponajvećma dovoljno, da se izračunaju postotci prirasta vriednoće iz glavnih i međjutimnih prihoda, koji će uredjača dovoljno uputiti o vremenu, kada se ukamaćenje sastojina nedovoljnim smatrati mora i kada valja pristupiti progalivanju sastojina odnosno kada sa sječom odpočeti valja. Konačno nam je napomenuti, da je po našem shvaćanju obhodnje — na ime kao regulatora godišnje i periodičke sječne površine a ne kao odlučujuće okolnosti za sječu pojedinih sastojina — dopustivo i stapanje sastojina sa nješto različitim obdnjama u jeda n uredjajni razred sa obhodnjom, koja odgovara prosječnom vremenu svih obhodnja. Nu to predpolaže |