DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 87 — potonje ne idu baš osobito na ruku kr. nadzorničtvo pri zagajivanju krasa i mnoge mu od njih vrlo nerado ustupaju u tu svrhu obćinsko zemljište. Tako je primjerice kr. nadzorničtvo bilo prisiljeno moliti pojedine obćine, da mu u svrhu pošum- Ijenja ustupe barem manje površine od 20 do 50 jut., koje leže uzduž cesta. Pak i o toj molbi se još uvjek razprave vode. U poreznih obcinah Cesarici i Lukovo-šugarje, gdje još ima 10.000 jut. pašnjaka, koji su gruntovno vlastničtvo kr. drž. šumskog erara, i gdje su osim toga i rubovi državni šuma posve devastirani, nastavljen je rad oko zagajivanja g. 1895. Pri tom poslu nadati se je sjegurnom uspjehu, jer se posvuda nalazi zdrav naraštaj, akoprem je taj za sada po pasućoj marvi, a ponajvedma brstedim kozama posve obgrižen. Nu biti de svakako od prieke potrebe, da se broj koza u tih obdinah, gdje ih ima sada do 3000 komada, znatno snizi, jer je koza velika zaprieka napredku branjevina. Osobito Ijep napredak opaža se kod naravnog podmladka u branjevinah, dočim se to za umjetne sadnje posvuda kazati nemože. II. Kulturne radnje u branjevinah. Kako je poznato pošumljivanje kraških goljeti biva na činom naravnim i umjetnim. Kod pošumljivanja naravnim načinom obrežu se na zaga jenoj površini nalazede se mladice pri korenu t. j . stave se na panj, koji potjera mlazove iz kojih se posije stabalca razviju. Umjetno pošumljivanje biva pako presadnjom mladih biljka, koje se u tu svrhu uzgajaju u posebnih biljevištih, a zatim u izkopane jame u branjevine presadjuju. G. 1894. nije nikakva površina podmladjena stavljanjem naravskog naraštaja na panj, dočim je nasuprot presadnjom biljka u jame, koje su još u jeseni godine 1894. izkopane bile, pošumljeno u proledu g. 1894. u pet branjevina ukupno 46.44 jutara. |