DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 68 <-- 68 --> PDF |
— 106 — vati. Zakup može sasvim slobodno ili putem javne dražbe nastati. Kod lovnog kompleksa od najmanje dvie stotine d. austr. jutara može kot. odbor dozvoliti, da se zakup podieli. §. 8. Svaka lovna zadruga upravlja unutar granica, ustanovljeni §. 6. pripadajućim joj pravom izvršivanja lova po odboru od tri do pet članova, koji se ima za to iz njezine sredine izabrati. Isti se ima na vrieme od šest godina, a iz njegove sredine načelnik izabrati. §. 12. Lovni odbor ima da zadrugu napram vani zastupa i njezine zaključke unutar zakonskih granica do provedbe dovodi. §. 13. Lovni odbor ustanovljuje, uz uvaženje vladajućih odnošaja, može li se lovnoj zadruzi pripadajuće pravo u obće, a u tom slučaju, da li sasvim slobodno ili pak putem javne dražbe u zakup dati; potonju ima da preduzme obeinski načelnik. §. 14. Lovni odbor može lovnoj zadruzi pripadajuće lovno pravo samo onda po vještaeib izvršivati dati, kad se na to odluče najmanje tri četvrtine glasova lovne zadruge. §. 45. Pojedinim zemljoposjednikom zajamčeno je pravo na odštetu za pretrpljene lovne štete i Štete od divljači, i to glede samih lovnih šteta proti vlastniku lova (§. 24), a glede šteta od divljači proti lovnoj zadruzi, u koliko se pak o enklavah ili o drugih doznačenih zemljištih radi, proti ovlašteniku izvršivanja lova. Ovomu je ipak prosto, da enklave ili zemljišta za lov proti svakodobnim štetama zaštiti ogradom ili drugimi shodnimi udesbami, koje ne smetaju posjednika u uporabljivanju njegovog zemljišta. Zahtjevi na odštetu imadu se, u koliko nije u zakupnom ugovoru ili drugim sporazumkom stranaka inače odredjeno, potjerati pred u tu svrhu sastavljenim obranbenim sudom. Lovski zakoni gornjo i dolnjo austrijski, štajerski, koruški i kranjski služili su očito manje više uzorom za naš lovski zakon, izuzam jedino dole obširnije pretresani §. 27. našeg zakona, koji je u tom jedini originalan te sadržaje ustanove, kao što ih ne ima nijedan poznati nam lovski zakon; stoga mogu se proti spomenutim zakonom manje više staviti oni isti prigovori, kao što ih niže dole stavljamo proti našem zakonu. Bilježimo ipak kao napredak, da je štajerski zemaljski odbor predložio osnovu zakona, po kojoj se zečevi uvršćuju medju škodljivu divljač time, da vlastnikom i uživateljem zemljišta pristoji pravo, u svrhu obrane usjeva i plodina strieljati ih na svom zemljištu u svako doba, ako to zaključe dvie trećine dotičnog obćinskog zastupstva. Naredbom c. k. galičkog namjestničtva od 1. prosinca 1868. broj 66706 izrečeno je, da razlikovanje obćinskog lovnog područja u takovo, |