DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 7 <-- 7 --> PDF |
- 45 koje spada gospoštijskom majuru Antunovcu, od sjevera virovitičkim obćinskim pašnjakom i virovitičkimi vinogradi. Od sjevero-zapada graniče šume stranom sa seljačkim posjedom iz Spišić-Bukovice, a stranom sa gospoštijskim šumama, koje spadaju ,,Špišič-Bukovičkim brdskim tumam." 3. Stojbina i dosadanji način gospodarenjaVirovitičke brdske šume vrlo su dobro zaokružene. Tlo im je vrlo brdovito. Dugačka sljemena, ponajviše strmih bokova, sa kratkim postranim dolinama i dubokim jarcima, čine veče doline, koje se protežu prema sjeveru, zapadu i jugu ter se sastaju u glavnu od juga prema sjeveru spuštajudu se dolinu. Doline pune su potoka, koji u ljetu posve presuše, a slievaju se u Odiensku rieku, koja teče glavnom dolinom. Sastav tla je vrlo povoljan, izuzev njeke pješčane glavice, koje se nalaze u sjevernom kraju. Tlo je ilovasto sa primjesom manje više težkog glinenog tla, a izprekidano je slojevi pjeska. Tlo je i vapnenasto, sačinjavajuć mjestimice najnovije vapnene tvorbe. Pokriveno je pako posvuda debelom naslagom hUmusa te je samo prema sjeveru u pjeskovitih dielo.ih manje više opustjelo. Cio predjel po svom polažaju, sastavu tla i podnebju nosi na sebi obilježje izrazitog bukovog tla, gdje je uz potrebitu njegu ipak mogude uz bukvu i hrast gojiti. Još pred nekoliko decenija nalazilo se je u bukvicih virovitičkih brdskih šumah po visovih, južnih obroncih i dolinah starih i prestarih hrastova od ogromnih dimensija. Ali kada se je u sjevernih i zapadnih kulturnih zemljah počela živo osjećati oskudica na dobroj hrastovim te je nastala potreba dobavljati ju iz drugih krajeva, tada je i slavonska hrastovina, naroči"o u virovitičkih brdskih šumah cienu dobila i koristno se unovčiti mogla. Tekom ^ remena prehrana je skoro sva hrastovina po šumah tako, da ćemo danas uz nješto srednjodobnih hrastika naći jedino još u sjevernih šumskih predielih Poljani i Brkinojkosi ovdje ondje po koji starovjeki hrast. Bukva i grab takodjer se je posvuda u šumah sjekla prebiranjem, jedino je u šumskom predielu: Metike, a djelomice |