DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 73 <-- 73 --> PDF |
— nizati, da ih je proti zeeovom Štitio omotanjem, rabeći u svrhu trn, ro gozu, slamu itd." Kako se u §. 27, ameriSki nasadi, tako se §. 35. lov. zak. i čl. III. provedbene naredbe žrtvuju zecevima mladi voćnjaci. JoS nekako, kad bi oblastna praksa bila drugćija nego de facto jest. Nitko se naime nemože pohvaliti, da mu je ma jedan lovac morao naknaditi štetu po zeeevih počinjenu na voćkah. Badava mazati i omatati, badava i ogradjivati, oblast suditi će da nisi bio dosta razuman gospodar i nisi znao takove udesbe izvesti, koje bi zecu absolutno onemogućile pristup k voćki. Ako si pak bio toli oprezan te unatoč nauci voćara, voćke namazao katranom, naškodio si samoj voćki, a to isto učinio si kad si školu za uzgoj voćaka malo ne hermetičkom ogradom providio, jer će voćke radi nestašnog zraka gubave postati. Po §. 45. češkog lovnog zakona stoji zakupniku lova na volju, ako neće da naknadi štetu od divljači, da enklave zaštiti ogradom ili drugimi shodnimi udesbami, koje nesmetaju posjednika u uporabljivanju njegovog zemljišta, a kod nas mora si posjednik sam pomoći ali nikad ne pogodi najzgodniju udesbu. Na ovom mjestu držim za sgoduo, da koju rečem o izmirenju možda samo prividno protivećih se interesa gospodara i lovaca. Gospodar traži naravno odštetu, a lovac nastoji, da se odštetnoj dužnosti izmakne; kocke redovito padaju na korist lovčevu. Svatko nepristran morati će priznati, da je najmarljivijem lovcu upravo nemoguće, osobito ako su lovišta velika, da prama potrebi divljač goni i lovi, da nebude štete na usjevih i plodinah, na trsju i voćkah. Ako bi lovac za svu štetu morao odgovarati, zlo i naopako po njega, ako nije imućan ili ako je škrtiea; ako ga pak lovski zakon i praksa uzmu u zaštitu, onda se opet neopravdano velika šteta nanaša gospodarstvu, koje i onako propada uslied bezbroja nepovoljnih činjenica. Po mom najboljem uvjerenju neima u potaknutom pitanju drugog izlazka, nego da se gospodaru dozvoli, da se sam obrani škodljivaea, naročito zečeva, t. j . da se reeepiraju ustanove slične §. 16. pruskog ili §. 9. ugarskog zakona. U poglavlju V. lov. zak. spominju se lovni prekršaji i kazne im. Po §. 49. krivac je, tko bez dozvole vlastnika ili zakupnika lovi u njihovu lovištu. Po obstojećoj praksi postaje krivcem lovnog prekršaja, daklem zvjerokradicom, i onaj gruntovni vlastnik ili posjednik, koji na svom intravillanu ili američkom vinogradu s mjesta ubije škodljivca, da se obrani štete.´ Lov lovi onaj, koji se lovom bavi, skoro bih rekao obrtno, onaj, koji hotiee ide u lov, da si prisvoji divljač, u njemačkom prievodu §. 15. ugarskog lovnog zakona nalazi se rieć jagdmassig, ali lov ne lovi |