DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1896 str. 75 <-- 75 --> PDF |
— 113 i razumievanje pojedinih obličaka otežčavalo, izabrao je internacijonalai savez šumara prigodom Mariabrunske skupštine: profesora Dr. M. Kuatze-a, profesora Sehuhberga i pristava K. Bohmerla, da sastave osnovu, po kojoj bi se svi u dendrometrijsku znanost zasjecajući obličci što jednostavnije i shvatljivije sastavili. Ti obličci imali su obuhvatiti sliedećih šest grana dendrometrijske znanosti: I. Oznake za obćenite mjere. (Metar, puni i prostorni metar, litra itđ.) II. Oznake za proračunavanje tjelesnine ležećih stabala III. Oznake za proračunanje tjelesnine stojećih stabala. IV. Proračunanje drvne gromade cielih sastojina. V. Oznake za ustanovljivanje starosti stabala. VI. Oznake za nauku o prirastu. Rečena trojica učenjaka sastavila su dotičnu osnovi^ te su pri sastavljanju iste imali na umu, da pridrže sve dosadanje oznake, koje su se već uživile u dendrometrijskoj znanosti. Tako je na primjer za polumjer pridržano slovo r, a u stanovitih slučajevih p (grčki r) ; za premjer slovo d, a u stanovitih slučajevih (1 Većim dielom rabljena su početna slova dotične latinske, grčke ili njemačke rieči, (tako n. pr. 1 = (Liinge) V = volumen (tjelesnina). Kada bi se dakle hćela naznačiti sadržina deblovine ili granjevine onda hi se hrvatski to označilo sa Vd ili Vg; njemačka tomu odgovarajuća oznaka jeste V i Ya t. j . Schaft i Astholzgehalt. Na taj način opredjeljene su za svih šest gore iztaknutih dielova dendrometrije shodne oznake; mora se priznati, da su iste logično sprovedene, nu još uviek niesu tako jednostavne, a da nematematična ne bi neka jeza prolazila kada ugleda Simonjevu formulu: V = Vs [2 (gV. 1 + g3A 1) - gv. 1] 1 Inozemui šumari u našim šumama. Godine 1895. posjetila su dva inozemna šumara Hrvatsku i Slavoniju, te su medju inim pregledali i šume u području Vinkovačkoga nadšumarskoga ureda. Jedan od otih bio je Rus D. Morozov, a drugi njemački šumar iz Elsasa. Obojica su putovala kao stipendiste svojih vlada, te možemo reći, da su bili zadovoljni sa onim što su kod nas vidjeli. Osim velikih pilana u Vrbanji, koje su podigle tvrdke KraflFt i Tiikorj, te Societe d´ Importation de Chene, zatim tvornice treslovine u Županji, najviše je strance zanimala šuma sama. Na to zanimanje možemo biti tim ponosniji, jer su rečeni stručnjaci obišli šume većeg diela Europe, dapače i Kavkaza. U siečnju o. g. došao je i drugi ruski šumar Dimitrijev, koji je takodjer pregledao predjel oko Vrbanje. Na žalost moramo ovdje iztaknuti, da je prerevni načelnik vrbanjski ruskoga gosta smatrao uhodom, te mu žalibože dosta neugodnosti — odprativ ga po cičoj zimi uz serežansku pratnju iz Vrbanje u Županju — pribavio. |