DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1896 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 146 — 5. Najbolji i najjeftiniji način ogoja jeste sjetva (s bodom ili pod motiku) ; sadnja se ima samo kao pripomoć upotriebiti. Naravno pomladjivanje riedko je kada omogućeno, a uspjeh istoga malo ne nikada povoljan. II. Kako valja sa hrastom do dozrielosti postupati? 1. Na gusto izrašćena mlada hrastovina ima se na praznima mjestima popuniti, od nepoželjenih vrsti drvlja čistiti i od onih u rastu ih prestigavših, ponajpače na krajevima štititi. 2. Kada se sastojina podje sama Čistiti, nuždno je, da se snabdije sa podstojnim drvljem, a kao takovo je najsposobnija bukva. 3. Za takove sa podstojnim drvljem sprovidjene sastojine jeste i sa ogojnog, kao i sa financijalnog gledišta najshodnije progalno gospodarenje (Lichtungsbetrieb). 4. One hrpe, koje se kao nadstojna stabla ostaviti žele, moraju se prvo priučiti, izsječenjem okolišnih stabala, na svoj novi svjetli i otvoreni položaj (Freistellung). 5. Stablimična, kao i smjesa u prugama, stavlja mnoge zaprieke gore opisanomu odgajanju i timarenju. Pojedina nadstojna stabla ostavljena za drugu obhodnju ne pokazuju najpovoljniji uspjeh, jer ogranate i postanu suhobrka. To je dakle deset Fiirstovih teza, kako treba uzgajati hrast! Mislim, da će se svaki šumar, i to punim pravom zapitati : što ima u tima tezama, Česa ne bi u svakoj knjizi o šumogojstvu bilo ? Zar je to rezultat tolikih i tolikogodišnjih razprava ? Nu to još nije sve, jer sada istom dolazi koreferent, koji se sa mnogom od iztaknutih teza ne slaže; a nakon toga nastupi debata u kojoj učestvuju prvi korifeji njemačkog šumarstva, a mi iz te debate razabiremo samo to, da ih ne ima trojica, koji bi se slagali sa svima tezama bud referentovima, bud koreferentovima. Već u prvoj glavnoj točki ne ima sloge jer šum. nadsavjetnik i profesor u Karlsruhe Sch uberg veli, da badenski privatni posjednici i obćine ne mogu se s tim |