DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1896 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 147 — sporazumjeti, da samo država odgaja čiste hrastike, jer te obćiue trebaju hrastovog kolja za vinograde! U drugoj glavnoj točki, da naime hrast treba najbolju stojbinu, svi su složni; samo dakako što je ta «najbolja» stojbina drugačija u južnoj, a drugačija u sjevernoj Njemačkoj. Kolika je razlika mienja obzirom na uzgoj hrastov, razabrati ćemo nadalje ako se dotaknemo redom samo prvih pet točaka. 1. Mnogi skupštinari, a medju timi i koreferent dr. Kie nitz, toga su mnienja, da hrast treba samo u mješovitima šumama odgajati, riedko kada u čistom hrastiku. 2. U toj točki naime koja vrst drvlja, da se hrastu primjesa, imao je malo ne svaki govornik svoje nazore. Šumarski nadsavjetnik Heis s preporuča jelu, jer ona daje svakako vriednije drvo od bukve. Nu njemu odmah odgovara savjetnik N e y, da hrastovina, izašla medju jelovinom, ne vriedi puno, i da ju trgovci slabo plaćaju; to isto, da valja i za bor. 3. Ni u toj točki ne slažu se posvema; većina skupštinara jeste toga mnienja, da bukva sbilja prestiže hrast u visinorastu, dočim Bo rggreve tvrdi, da hrast brže raste, nego bukva; to da je on tvrdio još- prvo, nego je vidio Spessartske šume, pa to da tvrdi i sada. 4. Ovoj točki ne ima načelnoga prigovora, samo ju neznatno preinačuju i nadopunjuju. 5. U ovoj točki nema sporazumka; većina govornika govori za naravno pomladjivanje a proti umjetnom, čemu smo se sbilja začudili, jer su Niemci istu sjetvu izključili-iz šume, a naravno pomladjivanje i po gotovo. Na ostalih pet točaka ne ćemo se potanko osvrtati, jer bi morali sve govornike redom navadjati; svi su govori slični kao jaje jajetu, a opet ne možeš izmedju dvadeset ih, dva posve jednaka naći. Izvjestitelj te skupštine veli u «Allgemeime Forst- und Jagdzeitung» : «I tako se svršila ta razprava, koja bi bila puno plodonosnija, da su gospoda skupštinari prvo posjetili spessartske šume.» |