DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1896 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 149 — doduše bilo na dnevnom redu, ali je ipak lebdilo nad cielom skupštinskom razpravom, te je i mnoge nesporazumke prouzročilo, jer si je svatko pojam preborne šume po svom vlastitom shvadanju definirao. Razprava o temi «opažanja na ekskurziji* nije doduše za to odredjena, da se na njoj pojmovi definiraju i akademička pitanja riešavaju, ali se ne može poreći, da strukovnim razpravama sigurno nije na uhar, ako si za ovaj ili onaj tehnički izraz svaki slušatelj poseban pojam stvori. I sam pojam «čiste sječe» niesu svi učestnici jednako shvatili; sad se je «prebiralo», sad su se pojedina stabla «vadila» i sjemenjaci su se pomnjivo porazdielili, oplodno vrieme se točno odmjerilo, ali ja dvojim, da je i jedan od govornika predočio u svojima slušateljima onu istu sliku, koja je njemu samomu pred očima lebdila. Tako je bilo i sa mojim zagovaranjem priebornog gospodarenja, a valjda sa istoga razloga, jer se je to gospodarenje meni posve drugačije prikazalo, nego li mojima slušateljima. Što je dakle prieborna šuma? Većina strukovnjaka odgovoriti će: »prieborna šuma je bila pa prošla.« Jest, ali samo u literaturi i u školskim knjigama, koje ju jedva jednom riečju spominju i sve moguće mane joj pripisuju; odatle dolazi, da naše oko, naviklo na jednolične šume, ugledav prieborno gospodarenje, od njega se odkreće sa željom : »daleko ti kuća od mene.« Nu tko je kadar oteti se tjesnomu domaćemu djelokrugu, i promisli, da su se jednolične, i jednako stare šume samo u njemačkom carstvu i jednom dielu Austrije udomile, dočim se u ostaloj Europi — ni neobzirući na ostale krajeve svieta - prieborna šuma jošte u velike goji; i tko si nadalje predoči, da je financijalno vaganje mogućega dobitka iz ove ili one vrsti šumskoga uzgoja još i dan danas kao i pred 100 godina puka papirnata spekulacija, a ne na činjenicama osnivajuće se izkustvo, taj će posve drugačije o priebornoj šumi suditi. Prije svega prikazuje se ver´ini strukovnjaka prieborna šuma kao inferiorna, današnjemu stanju šumarske znanosti nikako neodgovarajuća vrst uzgoja. Nu ništa nelogičnijega, nego li je taj nazor! Može li u obće biti nižega načina sječe, nego li je gospoda |