DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1896 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 151 — Ako se dakle sječa godimice na jednu četvrtinu, na jednu desetinu, na jednu dvadesetinu površine p protegne, onda se sječa ponavlja na jednom te istom mjestu -|-~^^ -i godine; to razdobje za koje se sječa na isto mjesto povraća, zove se sječivno razdobje. Može se dakle uzeti, da je pomladjivanje, t. j . postanak novih sastojinskih individua skopčano sa svakom tekućom sječom, tako dakle da se kod s j e č i v n o g r a z d o b j a* od 20 godina na stanovitom mjestu nakon sprovede ne sječe nalaze medjusobno pomješana stabla u starosti od 1, 21, 41, 61 i t. d. godina. Dakako da nije mogućnost izključena, da i u medjuvremenu toga sječivnog razdobja pojedino zrno iznikne i razvije se, nu u većini slučajeva imati ćemo mi uz 120 godišnju obhodnju i uz 20-godišnje sječivno razdobje samo 6 dobnili razreda medjusobno sjedinjenih ipak sumu, koja se zove priebornom. Definicija prieborne šume mora uviek predpostavljati, da se takovom sastojinom u istinu i prieborno gospodari, da se dakle sječa u nekom stanovitom razdobju, koje mora manje biti, nego li na pr. -^— na isto mjesto povrati, da je sječa dakle periodična. Ja sam na drugom mjestu pokušao dokazati, da se sječivno razdobje može iz financijalne dozrelosti pojedinoga stabla izračunati, i na koji način bi se u mjesto pojma «dobnih razreda » probitačnije uveo pojam «stupanj debljine* ; ja sam na istomu mjestu priebornu šumu kao onaj sastojinski oblik označio, u kojemu svi «dobni razredi» medjubno pomješani na jednoj površini se nalaze. Ne moraju dakle svi stupnjevi starosti sjedinjeni biti, da omoguće prieborno gospodarenje, nego je dostatno, dapače moralo bi pravilom biti, da periodično nakon najviše 20 godina vraćajuća se. sječa samo najstarija, odnosno najdeblja i najzrelija stabla obori. Sječivno razdobje tekom kojega se sječa opet u istu sastojinu vrati, ima se u pravilu izmedju 10 — 20 godina kretati; što manja gospodarstvena jedinica (Betriebsklasse), to kraće ima i sječivno razdobje biti, i obratno. Najnižu granicu * Umlaufszeit, vrieme povratne sječe, mala obhođnja (obhodnjica). Tko bi nao shodniji izraz, neka bi imao dobrotu prioboiti ga u „Šumar, listu," Ured. |