DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1896 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 160 — kompleksu, na kojoj su površini zastupani mal ne svi dobni razredi, od jednogodišnje sječine, pa do stare šume, koja svake druge godine obilno žirom rodi. Osim toga ima ritova, velikih čistina (pašnjaka) od 600 jutara, a uokolo šume su većim dielom livade. Što se dakle hrane tiče, i to najraznovrstnije hrane, koja ni usred zime ne manjka, na tu se ne mogu lipovljanski srnjaci potužiti, — pa ipak su im rožčići posve neznatni. Iz gornjega sliedi, da je tvrdnja g. nadšumara P. Wittmanna, da su Zelenđvorski srnjaci dobili onako vanredno debele, i još prvo treće godine sa tri šiljka razvijene rožčiče, jedino usljed toga, što im se podaje Holfildo v srneći prašak, izvan svake dvojbe. Napokon moram i to spomenuti, da niesu svaki puta najveći i najteži srnjaci (lipovljanski) ujedno i najjače rožčiće imali; bilo je puno slučajeva, da su posve neugledni srnjaci imali puno razvijenije rožčiće, nego li jarčevi od 25 klg. Prema tomu čini se, kao da je razvoj rožčića posve neodvisan od tjelesnog uzgoja J. K. Sitnice. Ubio medjeda. Na 18. veljače t. g. ulovio je gosp. kr. šumarski ravnatelj u Zagrebu J. Havas u šumi Kornesač, kr. šumarije ogulinske, medjedicu 2 metra dugu, 97 kg. težku. Ogromna zvier pala je na prvi hitac. Natječaj za lugare za posjet milenijske izložbe u Budimpešti. David Horn, član ugarskog zemaljskog šumarskog družtva stavio je rečenomu družtvu na razpolaganje 500 forinti u tu svrhu, da se rečena svota porazdieli na 20 siromašnih i vriednih državnih lugara u svrhu posjeta milenejske izložbe. Svota će biti tako razdieljena, da će deset lugara dobiti podporu od 30 for,, a desetorica po 20 for. Takove podpore će nedvojbeno potaknuti u svekolikom lugarskom stališu ambiciju, pa s toga se preporučuje svim našim velikim šumovlastnikom, da i oni na taj način doprinesu nešto za naobrazbu svojega lugarskoga osoblja. Za takovu svrhu doprinešene žrtve ne će nikada bezplodne ostati. NoTa FiickertoTa puška. Od nekoliko godina stoje u porabi puške bez kokota i koje se uz to same natezuju. Akoprem te puške za lov radi bržega nabijanja i pucanja neku prednost imaju, ipak niesu bile kod svih lovaca obljubljene. Kao glavne mane bile su im: 1. što su preskupe, 2. što se nije moglo razpoznati, jesu li nategnute ili ne, 3. što su u mehanizam prodirući plinovi pojedine dielove mehanizma ogadile, tako da je češće čišćenje mehanizma bilo neobhodno potrebito. Po Gustavu Fiickertu, puškaru u Weipertu u češkoj, konstruirana puška |
| ŠUMARSKI LIST 4/1896 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 161 — ne ima tih mana; ona se sama nateže, nu ipak ima male kokote, koj su tako namješteni, da u ciljanju ni najmanje ne smetaju; plinovi ne prodiru u tolikoj mjeri u stroj, jer mogu van izilaziti kao kod dosadanjih Lancaster—pušaka; a napokon nije ta puška, koju je Fiiekert označio sustavom ,Kruna," niti tako skupa, kao što su dosadanje Hammerless puške bile. Izvrstni lovački pisac E. Dombrovski hvali tu pušku kao najbolju, koja je dan danas u porabi. Tko hoće i može, neka se sam osvjedoči. Drveni klinćići kao uvozni predmet u Austro-Ugarsku. U našoj domovini zaprema šumište ogromni prostor; naše šume su divne, a one davaju krasne proizvode, za kojima se trgovački sviet na jagmu otimlje. U ostalom svradamo pozornost samo na naše dužice, koje su uviek i ostati će u buduće u najboljoj cieni, a izvažaju se Širom cieloga svieta, dok dospiju na svoje odredište. Pri svemu tomu je čudnovato, da se u Austro-Ugarsku dovažaju na hiljade drvenih klinčića za postolare, prem imademo kod kuće u izobilju šuma i za proizvadjanje ovakove malenkosti, za koju ipak plaćamo znatne svotice. Nemože se reća da za takovu robu neimamo prikladnog drveta. Ovakovi klinčići dovožaju se u Austro-Ugarsku iz sjedinjenih američkih država, te je od 1. siečnja do konca kolovoza 1895. dopremljeno ove robe od onud u našu državu 6542 metr. centi, za koju je izdano preko 141.000 for. prema 6787 metr. centi u vriednosti od 146.400 for. u godini 1894. Svatko se mora zaista čuditi, da se takova drvena roba kod nas neproizvadja, gdje je obrt sa drvi razvijen i da nekonkurira takova roba sa amerikanskom, čime bi i uvoz drvenih klinčića od onud posve jenjao Valjalo bi, da si pribavimo poirebite strojeve za izradjivanje takove robe a to nebi bilo ni težko, ni skupo. Kad možemo iz našega drveta praviti drvene cokule i kalupe za cipele, lopate, vile i drvene grablje, te ovu robu na svjetsko tržište dovažati, zašto se nebi mogli baviti i sa proizvadjanjem drvenih klinčića, koje moramo iz prekomorske države za skup novac dobavljati? Šume u Bosni. Šumište u Bosni sačinjava 2,310.838 ha. ili 55% a u Hercegovini 397.757 ha. ili 44% od ciele površine pojedine ove zemlje, dakle u Bosni i Hercegovini skupa 2,708.595 ha. ili 537,, od ciele površine obijuh zemalja. Po uzgoju šuma odpada u Bosni na visoke šume 932.995 ha. (40´´/o), na nizke šume (kolosjeke) 256.245 ha. (IP/o), na grmljem obrasle pašnjake 1,121.598 ha. {497o)-) a u Hercegovini na visoke šume 62.353 ha. (167o), na nizke šume 18.740 ha. (57„) i na grmljem obrasle pašnjake 316.664 ha. (79´´/o)i dakle ukupno na visoke 12 |