DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1896 str. 11 <-- 11 --> PDF |
- 173 - Kod nas u pogorju je obljubljena koza, pa imamo žalibože danas takovih obć. pašiuka, koji bijahu prije liepo obrašteni i podavahu uz pašu i drva za gorivo, a danas tu nije ni paše, jer koze stvoriše tu pustoš i okolicu nakazom, te ju sada i same odnemaruju. Da takovi predjeli i u ratarskom pogledu stradaju i nazadaju ne treba tek dokazivati. Mnogo se već razpravljalo ob uzrocih nepovoljne gospodarske produkcije, koji se pripisuju škodljivim promjenam klimatičkih odnošaja, a poremećenje tih odnošaja priznaje se, da je uzsliedilo opustošenjem šuma, ter se pače donjekle i tvrdi, da se šume harače, a za pomladak istih, da se dovoljno ne skrbi. Da se prigovor haračenja ne može protegnuti i na imovinske šume, može se svatko osvjedočiti, ako prispodobi sadanje stanje imovinskih šuma sa onim, kakovo je bilo nakon dovršene razdiobe izmedju države i obćine. Budimo pravedni i neosudjujmo na priečac, jer klimatičke promjene ne osječaju se svagdje odmah, akoprem je pustošenje šuma krivo neplodnosti zemljišta stanovitih predjela, pače što i više, razlogom i nepovoljnih zdravstvenih prilika. Iz gornjega sliedi, da valja čvrsto držati na načelu, da su šume neka vrst obćega dobra i kao takove regulator klime; održi li se to načelo, onda će prigovor o pustošenju šuma sam po sebi odpasti. Umnožavanjem pučanstva i napredovanjem obrta raste i potreba na drvu; nu toga se ne bojmo, pače radujmo se tomu, ali izrabljujmo šume umno i koristno po nas, a ne s časovite probiti i u korist pojedinaca. Proti tomu načelu radilo se na pr. u predjelu «Petrova gora», gdje je krivnjom i seljaka i bezdušnih trgovaca uništen upravo zadnji hrast. Uništavanju šuma bijaše prije razlogom takodjer i nenapuČenost, ter pretvaranje šumskog tla u drugu vrst težatbe buduć šuma bijaše u obilju, a bez uporabe i ciene. |