DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1896 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 174 - Tako izsječene i izkrčene površine, nisu se dalje više racionalno gojile, već neumjerenom i nerazboritom pašom pretvoriše se mjestimice u pravu pustoš. Tako je postao i primorski kras sa svimi svojimi straho" tami i osjetljivim posljedicama. Haračenje šuma u krajiškom području uznastojalo se godine 1737. stegnuti i gospodarenje sa šumami u pravu kolotečinu svesti, dočim šumski red od god. 1787. već naredjuje, da valja promišljati ob tomu, kako da se predusretne nestašici na drvu. Pa ipak kraj sveg toga, i usuprot daljnih odredaba smjerajućih na sačuvanje šuma, u krajini šume ne prodjoše dobro, i to krivnjom vlasti upravne, kojoj šumska uprava podredjena bijaše, ter kojoj je nuždna samostalnost manjkala. Kao daljni razlog nestajanju šuma smatrala se je u vojnoj krajini služnost, s kojom bijahu krajiške šume obterećene, te koja iza razvojačenja krajine, šume imovnih obćinah još više tereti, buduć za namirenje iste služnosti šuma je u polag manje, a s druge strane svagdanje potriebe su sve to vede. Usuprot svemu tomu ipak se na polju šumsko-gospodarstvenomu u obdenitomu pogledu u nas zadnje doba hvala odlučnosti i uztrajnosti na to pozvanih faktora počelo polako, ali sigurno napredovati. Prema naravi šume ne mogu se u tom pogledu preko nodi čudesa styarati, niti jednom počinjene pogrieške preko noći izravnati. Akoprem se indi nastoji svimi na razpolaganje stojećimi silami šumsko-gospodarstvene prilike unapriediti, zato ipak imovna obćina I. i II. banska, nije u stanju svojim dužnostim ni iz daleka udovoljavati, «koje je prama svojim pravoužitnikom dužna izvršivati». Razlozi su tomu medju ostalimi i ovi: Imalo bi se ustanoviti nerazmjerje nastalo segregacijom prama onoj svrsi, kojoj je institucija imovne obćine namienjena, zatim iz tog nerazmjer ja nastajuća šteta, koja postoji i raste |