DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1896 str. 19 <-- 19 --> PDF |
- 181 — Ovaj fakat me je prinukao da ovu razpravicu zapodjenem. Prije svega mi je spomenuti, da se malo koji štetočinac žaca plateža, već više kazne, i to kazne zatvora. (U nekima krajevima je baš obratno; tu vele naime, da su kaznu «odležali», te vec tim izrazom označili, da im nije težko bilo kazan zatvora podnieti. Ta razlika biti će da odvisi o višem i nižem stupnju morala u pojedinim krajevima, kao i o tome, da li je kvaročinac ukradjenu šumu prodao, dakle se okoristio, ili ju samo za svoju porabu dovezao. Ured.) Mi dielimo štetoćince u dvije hrpe; prvi jesu oni, koji štetu prave od nuždne potrebe, a drugi oni, koji šumski materijal kradu iz pohlepe za tudjim dobrom a u svoju korist. Prvi ne idu štetu praviti u zloj namjeri, nego ih na to goni nužda, jer znamo, da se zimi bez vatre i krova ne može obstati; ako pako ne imamo sami kakva grma a ne imamo od koga ili zašto kupiti nuždni ogriev, tada se mora u šumu, čija bila da bila. Nu i ovakovi, makar bez zle namjere počinjeni šumski kvarovi, ako učestaju, nanašaju šumovlastniku veliku štetu. Ona druga vrst kvaročinaca polazi u šumu sa gotovim računom, jer je takav već unapred izračunao novčani iznos štete i svoju korist, koja je na svaki način nešto veća, nego ođpadajuća šumska odšteta. S toga možemo reći, da takav polazi u šumu ili na sreću, ili na juriš. Na sreću velim zato, e da li će ga lugar uhvati, a na juriš s toga, jer mu nije stalo, da li će ga uhvatiti ili ne. Dakle, kako vidimo jedan i drugi polazi u šumu sa dobro promišljenom nakanom, jer znade, da ukradeno drvo ne može poštenim načinom namiriti, iz toga pako sliedi, da se on ne boji plateža, na koji će ga istom osuda osuditi. Ali mnogo i mnogo puta sam slušao šumoštetnika, gdje se kaže. «da nije rešta, dalo bi se durati». 14 |