DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5/1896 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 195 —


DoToz francezkih dužica u Trst tečajem mjeseca reljače 1896.


Putem Metkovića . . . 400,000 kom.
» Rieke ... . 20.00o »
» Trnove ... . 20.000 »
» Broda ... . 12.000 »
» Siska ... . 8.000 »
» Novoga . . . 4.000 »
Sveukupan dovoz 464.000 kom.


Različite viesti.


Uspjeh proljetne pašarinske dražbe. Na 16. ožujka t. g. obdržavana
je kod kr. uadšumarskog ureda u Vinkovcib dražba na ljetnu
pašarinu, koja traje do 15. rujna, dočim se zimska paša, odnosno žirovina
izdaje u rujnu i traje do 15. ožujka. Prema tomu traje svaka po
šest mjeseci. Dražbovano je u svemu 40 srezova sa površinom od


37.448 jutara, sa ukupnom procienom od 8187 for. Od spomenute površine
odpada 14 534 rali na mladu hrastovu šumu (30—Q0 godišnju),
a 22.814 rali na staru šumu. Od ove potonje površine odpada na bukove
sastojine 10.850, a na hrastove 11.964 rali Uspjeh dražbe ne može se
nazvati povoljnim, jer je prodano samo 20 srezova, i za iste dobivena
zakupnina od 4272 for. 72 nvč., dočim je druga polovica srezova sa
procienom od 4411 for. ostala za sada neprodana, nu ima nade, da će
se naknadno još nekoliko srezova moći unovčiti. Zakupnina iznaša po
rali kod mlade šume circa 21 nvč., kod bukove 6 nvč , a kod stare
hrastove 30—40 nvč. Dohodak pašarine biva nestajanjem starih hrastovih
sastojina sve to manji, jer kako je poznato, ne ima niti u bukovoj
brdskoj šumi, niti u mladih gustih hrasticih malo ne nikakove paše.
Najbolje unovčenje pokazuju oni srezovi u kojima ima velikih čistina,
i oni, koji leže u obćinama, koje ne imaju vlastitih pašnjaka.
Ogromni lirastori. Akoprem milenijska izložba jošte nije otvorena
i akoprem izložbeni predmeti još ni stigli nisu na svoje odredište, to
već sada možemo reći, da će šumarski odjel te izložbe biti tako bogato
snabdjeven šumskim izložcima iz naše domovine, kao što valjda ni na
jednoj izložbi nije bio. Ovdje nam nije zadaća, da opisujemo sve te predmete,
jer toj ćemo dužnosti — nadamo se — u svoje vrieme udovoljiti,
nego smo samo slobodni upozoriti na nekoliko predmeta, kojih —
ako se ne varam — na ni jednoj izložbi u Austro-Dgarskoj monarkiji
nije bilo. Mislim naime, da će pozornost sviju šumara obratiti na se




ŠUMARSKI LIST 5/1896 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 196 —


dva hrasta u duljini od 26 metara bez grane, sa kockovnim sadržajem
od kakovih 15 m^ i težinom od 140—150. mz. Ti hrastovi polaze iz
šuma kr. drž. žumskog erara, te je poduzetnik H. Neuhaus trebao 20 bivola
i 16 konja, da ih iz šume do kolodvora — circa 4 klra. — i to
u tri dana izvuče. Naravski, da su bila potrebna veoma skupa dizala,
koja su te kolose na vagone digli. Da se kora ni najmanje ne ošteti,
omotani su hrastovi u šaš, preko šaša pribijene su letve a ove opet
opasane sa željezninii obruči. Tako obučeni i pruženi duljinom preko četiri
vagona odputovali sn u Budapeštu. Drugi izložak za koga takodjer
mislimo, da je vanredan, jeste šest (6) hrastovih kocaka od 1 m. visine,
1 m. širine i 1 m. duljine, dakle sa kubičnim sadržajem od 1 m´.
Kocke su od posve zdravih hrastova, bez bieli, oštrobridno izpiljene na
pilani Tiikorj i Krafft u Vrbanji. Da su te kocke sbilja nešto vanrednoga,
razabrati će se istom onda, kada spomenem, da su za iste bili
nuždni hrastovi od 180 cm. debljine i k tomu naravski posve zdravi
Takovih hrastova nije se moglo naći u nijednom državnom srezu bivšeg
brodskog okružja; hrastova bilo je i deblji, ali niesu bili posve zdravi.
Onih šest kocaka izradjeno je u Javićkoj gredi, srezu kr. šumarije Raićke,
u bivšem Gradiškom okružju, a hrastovi iz kojih su proizvedeni, bili sn
u poprsnoj visini 230 cm. debeli.


Osim tih hrastova i kocaka izložiti će državna šumarska uprava
iz šuma Hrvatske i Slavonije još množinu koje ciepane, koje piljene
robe, a ako smo dobro obavješteni, biti će na izložbi i koljeba sa družtvom
šumskih radnika, koji će izradbu dužice i bačvarske gradje ad oculos demonstrirati.
Koliko smo do sada saznati mogli, biti će hrvatsko-slavonsko
šumarstvo na milenijskoj izložbi dostojno zastupano. J. K.


Kožišekora promjerka. Šumski upravitelj Antun Kožišek sastavio
je promjerku na kojoj se odmah kockovni sadržaj dotičnoga stabla odčitati
može. Promjerka je tako napravljena, da je na desnom, pomičnom
kraku pričvršćen pretinac u obliku knjige, taj pretinac sadržaje u sebi
kockovne tabele za stabla od 2—25 m. duljine i do 60 cm. debljine.
Kod mjerenja izađje iz pretinca ona tabela, koja dotičnoj] debljini
odgovara tako da se kockovni sadržaj s mjesta odčitati može. Buduć,
da rečene promjerke niesmo još vidjeli, niti s njome radili, ne možemo


o shodnosti iste ništa izjaviti. Nu koliko od sama sebe proizlazi, moći
će se ta promjerka jedino kod ležećih okrugljaka s uspjehom upotrebiti,
nu i tu se mora iztaknnti, da ni za trgovce, ni za šumara ne ima nikakove
svrhe ako momentano saznadu kockovni sadržaj pojedinog stabla,
nego obično valja stotine i tisuće okrugljaka kubicirati, — pa buduć
da i kod Kožišekove promjerke treba jedan, koji mjeri, i jedan, koji odčitanu
kubaturu u zapisnik bilježi, tada se može punim pravom pitati,
da li je prištednja vremena na taj način sbilja tolika, da bi se izplatilo


ŠUMARSKI LIST 5/1896 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 197 —


se svimi na pustiti puno točniju kubaturu po dosadanjem načinu iz kubičnih
tabela (Presslerovih) ? Pošto Kožišekova promjerka samo dva decimala ima,
to se za sknpocieni lies već ne može upotrebiti. Sto se pako tiče mjerenja
stojećih stabala — prigodom prociene na panju — to nam rečena promjerka
ne može ni veću ni manju uslugu učiniti od svake druge obične
promjerke. J. K.


Urod žira godine 1896. U doljnim posavskim šumama (Vinkovce—
Mitrovica) urodio je žir mjestimice obilno, a osim toga bio je
izvrstne kakvoće. Uprava kr. nadšumarskoga ureda u Vinkovcih ubrala
je ukupno 3943 hl. Od te zalihe odpremljeno je kr. ug. šumskim oblastim
u listopadu 1895. za ogoj 2727 hl., a ostatak od 1215 hl. prezimljeno je.
Za domaće kulture upotrebljeno je 677 hl. Pojedince potrošeno je:


kod kr. šumarije u Jasenovcu ... . 75 hl.


» » » » Lipovljanih ... . 172 »


» » » » Raiću 100 »


» » » » Nova Gradiška . . 20 »


» » » » Županje 25 »


s> » » » Vrbanje 170 »


» » » » Nemce 30 »


» » » » Morović 84 »


» » » » Jamina 151 »


S tom množinom žira zasadjeno je, odnosno popravljeno u svemu
257 jutara šumišta. Te ogojne radnje, zatim kopanje samca u duljini od


34.047 metara stajale su ukupno 6631 for. Preostavša zaliha od 1215 hl,
prezimljena je i to na taj način, da se je žir složio u 40 cm. duboku
jamu, zatim pokrio slamom i nabacao zemljom.
Preko svega toga podigao se slamnati krov u obliku trokuta, da
ne može kiša do žira. Za liepih dana se je žir prozračivao otvorivši
jedna i druga vrata krova i odgaliv na više mjesta zemlju i slamu,
kojom je žir pokriven bio. Na taj način je žir izvrstuo prezimljen, te
se je već oko 10. ožujka počeo razašiljati; u Ugarsku je poslano drž.
šumskim uredom 744 hl., dočim je na vlastite kulture, koje bi se inače
tek u jeseni ove godine izvele, upotrebljeno 471 hl.


Trošak odpremljenog žira iznašao je po hl. 1´30 —1"40 for., od toga
odpada popriečno 80 nvč., na branje, a ostalo na manipulaciju: dovoz,
pregrtanje, prezimovanje itd. Vreće a hl. koštale su po komadu 30 nvč.,
tako da je sveukupni trošak jednog hl. žira stavljenog na najbližu željezničku
postaju iznašao for. 1´40—1"80 dočim je težina 1 hl. popriečno
75 klg. vagala.


Napokon ću spomenuti i tu dosta zanimivu činjenicu, da doljnoposavski
(vinkovački) i gornjo-posavski (gradiški) hrastici riedko kada
15