DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1896 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Br. 6. u ZAGREBU, 1. lipnja 1896. God. XX. Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 8 for.; za ´/a stranice 4 for.; za ´/i stranice 2 for. 70 novo.; za ´A stranice 2 for. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina. 0 postotku, kojim se ukamaćuju glavnice uložene u šume. Priobćio I. Partaš. Pitanje, kojim li se postotkom ukamaćuju glavnice uložene u šumarstvo, svakako je od velike važnosti po svakoga šumovlastnika; nu ono je i od vrlo velike važnosti i po sam uzgoj suma, jer već samo pitanje o najracionalnijoj obhodnji, u velikoj je mjeri o postotku ovisno. Doduše, šumarski stručnjaci t. ZV. stare škole nastojali su ponajviše samo oko toga, da u šuma uzgoje drvo onih vrsti i dimensija, kakove se ponajviše rabe i u prometu traže, ne pitajuć mnogo, kako li se takova proizvodnja rentira. Navlastito šumari kojih rad pada pod konac prošlog ili u početak našega stoljeća, stojeći pod dojmom narodno-gospodarstvene nauke phisiokrata ili ekonomista, držali su, da je glavna svrha svakoga racionalnoga šumskoga gospodarstva uzgajati u šumali potrajno što veću množinu drva, pak su prema tome uredjujuć gospodarstvo u šumah, nastojali svagdje uvesti takovu obhodnju, kod koje će se ta svrha najsjegurnije polučiti. Ta će se pako svrha polučiti onda, bude li se šuma sjekla u onoj dobi, kad popriečni godišnji prirast svoj vrhunac postizava, te su analogno tu «obhodnju najveće drvne mase>> prozvali ekonomskom obhodnjom. Polovicom našega stoljeća nastao je medjutim znatan preokret u nazorih o dojakošnjem racionalnom gospodarenju, po |