DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1896 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 232 — progale sastojina, kao i o potrebi eventualnog umjetnog popunjivanja zabrana i t. d. Pošto se tu ne može unapred ustanoviti koliko će se drvne zalihe morati izvaditi, ne bi bilo niti opravdano, da se porabna osnova protegne i na dalnje jedno ili više deset-godišta. (Nastavit ^e se). Šume grada Požege prije 20 godina. Nije svrha ovim redkom niti kuditi, niti hvaliti današnju upravu šuma grada Požege, a nisu mi niti odnošaji te uprave danas poznati, već sam nakan pozabaviti se sa timi sumarni promatrajući stanje, kakovo je prije 20 godina bilo. Blago si ga svakomu zemaljskomu kraju, koji je bogat šumama ! Medju takove sretne prediele ubraja se s´ ponosom i županija požežka, a medju našimi gradovi na prvom mjestu i grad Požega. Županija požežka je na daleko poznata kao najsumovitija; ona bo u cieloj Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji ter bivšoj vojnoj krajini ra^mjerjem po četvornoj milji najviše šumami obiluje, naime 5700 jutara po četvornoj milji. Od kolike su važnosti šume po obće narodno blagostanje sa stanovišta zdravstvenog, gospodarstvenog u obće i na pose privrednog, nije mi razpravljati, jer su te činjenice jur višemanje poznate svakomu misaonomu i zdravomu čovjeku. Zato šumoviti krajevi odaju svježost života u svakomu pogledu, te ovakovi krajevi jesu pravi zemaljski rajevi. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1896 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 233 — Pa i metropola šijačka te zlatne doline *vallis aureae« je u istinu takav raj. Sume grada Požege tvore u glavnom hrast i bukva, donjekle i kesten, dočim u istih umješane naći ćemo brekinju, divjake, grab i glog. Prije 20 godina širile su se gradske šume u visokom uzgoju na površini od 5964 jut. 4370", i u istih bijahu dobni razredi vrlo izmiešani i neuredni, i to poradi prebornog šumarenja i neurednog uživanja. Po svomu prirodnomu položaju, luče se te šume na šume u ravnici, i na brdske šume. U ravnici tvorile su te šume četiri skupine čistih hrastika (lužnjaka) i to: I. glavni dio Rosulje sa 119 jut. 1391 D" II. » » Padež » 407 » 79 » III. » » Glavica » 477 » 132 » IV. » » Emovačkilug » 368 » 435 » ukupno~(lakIe lST2~}ut. AdfU´´ Odsjeci u tih glavnih dielovih ne nijahu u obće izlučeni, a pojedini dielovi sačinjavahu jednolične sastojine. Ovi glavni dielovi bijahu medjusobom razlučeni ovako: Rosulje lučila je je od Padeža državna cesta vodeća u županiju virovitičku. Pade ž od Glavic e bijaše razstavljen na udaljenost od pol sata hoda, a Glavic u lučila je od Emovačkog luga cesta i mjesto Emovci; naročito pako od iztoka graničilo je Rosulji vlastelinstvo Kušević, mjesto Deršaga i dobro pleterničko, sa zapadne strane Padež, s´ juga požežka zemljišta, potok Orljava i glavna cesta u Daruvar vodeća, ter od sjevera Alaginci, Turnić, Seovci i dobro brestovačko; dočim Padežu je sa iztoka medjila glavna cesta vodeća u županiju virovitičku, Rosulje i mjesto Eminovci; sa zapada požežka zemljišta i potok Veličanka ; sa juga drum u županiju virovitičku vodeći i potok Orljava, a sa sjevera dobro brestovačko i mjesto Alaginci; Glavici medjom bijahu od iztoka požežka zemljišta, ter potok Glogovac i Veličanka; od zapada |
| ŠUMARSKI LIST 6/1896 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 234 — vlastelinstvo brestovačko; od juga zemljišta požežka, mjesto Emovci i potok Orljava; od sjevera vlastelinstvo brestovačko, potok Glogovac i mjesto Golobrdci i Štitnjak, ter Emovačkomu lugu od iztoka graničilo je mjesto Emovac; od zapada dobro brestovačko ter mjesto Ugarci i Lipa; od juga potok Orljava, zemljišta mjesta Držkovca i Novogsela, i sa sjevera vlastelinstvo brestovačko i mjesto Kunovci. Tudjeg posjeda nalazilo se je u Kosuljah. nješto sjenokoše (Majetića) i u Emovačkomu lugu do 60 jutarah tako zvano «Emovačko polje», koje bi se svojedobno odkupiti ili zamjeniti moglo. Po svomu položaju steru se te šume u umjerenoj ravnici, osim Glavice, koja je na pogodnoj visočici porastla. Podnebje je blago i veoma lagodno, gojitbi šuma vrlo prijatno, dočim prirodne nepogode nisu tu od zamašna upliva. Vegetacija je bujna na tlu rodnom crnično-ilovastom, a zvoz vrlo lahkotan na blizkih dobrih cestali, a sada i po pruzi željezničkoj. Oko Glavice i Emovačkog luga stere se mjesto gornji i doljni Emovci sa 22 kuće i 80 duša žiteljstva sa 140 komada krupnog i 100 komada sitnog domaćeg blaga, dočim je oko Padeža i Rosulja živilo u Vidovcih u 24 kuća do 200 duša žiteljstva sa 150 komada krupnog i 200 komada sitnog domaćeg blaga. Ove potonje obstojnosti nisu niti od najmanjeg uštrba po šumsko-gospodarstvene prilike ovdašnje, buduć isto žiteljstvo posjeduje koli vlastitih, toli i zajedničkih zemljišta za svoje gospodarstvene svrhe nuždnih, kao i žiteljstvo ostalih mjesta ovog kraja; osim tog prosuta su ovuda i pojedina vlastelačka dobra omašnijeg obsega, te tako te šume mogoše vrlo povoljno uspievati i postojati na uhar gradske obćine požežke. Što se tiče pomladjivanja tih šuma, ručnoj gojitbi ne bijaše mjesta, a izrabljivanje istih — kako jur predspomenuto — ovisilo je od gradskih potreba, provadjano u neurednoj priebornoj |
| ŠUMARSKI LIST 6/1896 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 235 sječi, i tomu dosljedno samo pomladjivanje prepušteno bijaše prirodi, ali bez stanovitog cilja. Na redovitom dohodku tih šuma crpljeno je godimice po desetak hrastovih stabala za javne gradske svrhe kao glavnog užitka, i 1500—2000 for. na žirovini kao nuzgrednom užitku, dočim ostale potriebe namirivahu se prema okolnostim iz brdskih šuma. Ovi glavni šumski dielovi jesu na pol sata hoda udaljeni od same Požegu, ter svojim položajem, površinom i sastojinom odgovaraju visokomu uzgoju i sposobni bijahu za osnutak gospodarstvene jedinice i tomu odgovarajućeg gospodarštvnnog uredjenja. Od ovih glavnih dielova bijaše naročito Padež suhovrh, i to s´ naročitog razloga, što se toj šumi nije pravodobno sa proredjivanjem pripomogle. Šume te bijahu po prilici 100 godina prosječno stare, prosječne uporabne duljine od 16 metara i prosječnog srednjeg promjera od circa 70 cm. ter buduć Padež bijaše suhovrh, to se je onda već snovalo unovčenje i uporaba te šume, ali žalibože i ostalih spomenutih dielova, ter se ujedno stvarao zaključak, po uporabi iste šume, stojbinu joj (zemljište) obratiti inoj zemljotežnoj svrsi, a ne šumogojitbenoj (što je donjekle i shvatljivo pa i opravdano pače, ako se takove šume u pročep na jednom izrabe.) Ovaj potonji zaključak se pače osnivao na predpostavi, da dotično šumsko tlo neodgovara više za gojitbu šume, buduć je šuma Padež suhovrha! Indi odnosno tlo neodgovara gojitbi šuma, ali odgovara za inu gospodarstvenu težatbenu svrhu! A što bi na to rekli poznati stručari ? R. Miklitz veli primjerice: »Erkennt also, dass dem Forstwirtlie das hartere undankbarere Stiick Arbeit der Bodencultur zufiel, und messt mit dem Massstabe der Biligkeit unsere Zustande«. Da dotično tlo tobože nije sposobno za šumsku gojitbu, oprovgrnuto je već time, što ga hjedoše pretvoriti u poljskotežatbeno zemljište. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1896 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 236 — Kakova je kob posije te šume postigla, nije mi baš poznato, no po mom skromnom sudu, nije bila nužda šumskogospodarstvena, da se sve te šume, na jednom u počep izrabe, već su se mogle po umnih, načelili šumarenja izrabljivati duljim nizom godina, a nepačam u možebitne ine gospodarstvene gradske potriebe, koje možda svojedobno postojahu, i koje su vodile tamo, da se ukorišćenje tih šuma, posvemašnijim izsječenjem provesti imalo. Da se nije ukorišćenje sveukupnih tih šuma na jednoć izvesti imalo, mogle bi se iste šume podržavati još i izrabljivati primjereno skraćenom gospodarstvenom dobom uporabe i svojedobnim ustanovljenjem buduće obhodnje. Te šume mogle su sadržavati circa 200.000 tvrdih metara drvne gromade, a od iste umnom uporabom, mogao je godimice prihod od desetak tisuća i više forinata teći u korist gradsku, a šume bi, naravnom dalnjom umnom gojitbom i opet postojale, i tako nosile razmjezno veću dobit, nego li bi bila ona, koja bi se polučila naglim izsječenjem sveukupnih tih šuma. Ne tvrdim, da zato gradska uprava nije uharno morda uzradila, ako je odnosno tlo drugoj težatnoj svrsi namienila, i inako morda sa istim koristonosno razpoložila, no sudim, da će naši hrastici u ravnicah biti u budućnosti od visoke ciene, sada još nedogledne. Moje je skromno mnienje, kako jur napomenuh — bilo, da se te šume poštede od posvemašneg posjeka na jednoć, ter pošto se je njeki dio tih šuma još u dovoljno kriepkom stanju nalazio, to se je isti od sjekire još uzčuvati mogao, a prema tada vladajućim prilikam, moglo se zavesti buduće gospodarenje na temelju umnih načela (potrajno bud neprekidno, bud prekidno), i to tim prije, buduć su se ti hrastici mogli i do 200 godišnje dobe bez uštrba podržavati, osim Padeža, koji bi se imao u uporabu i ukorišćenje uzeti u prvo porabno razdobje gospodarenja. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1896 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 237 — Time zavraujem svoja promatranja vrhu tih šuma u ravnici, i odpočimam na kratko sa brdskim šumama. Brdske šume grada Požege, takodjer uzgoja visokog, zapremaju površinu od 4592 jut. 9870´^, ter su dobe vrlo izmješane, takodjer poradi neurednog prebornog šumarenja. Vladajuće vrsti drveća su hrast i bukva, podredjene važnosti pako kesten, a uštrkano tu nalazimo još brekinju, divjake, grab i glog. Iste vrsti drvlja uspievaju tu vrlo dobro na snažnom ilovastom tlu, pomiešanom sa vapnenastim pješčenikom. Mjestimice se pojavljuje hrid. Usljed neurednog prebornog šumarenja, prepušteno je i tu pomladjivanje šuma samoj prirodi, i tomu dosljedni su dobni razredi tu skroz zamršeni i neuredni, i normalnomu stanju šuma neodgovarajući. Za buduće gospodarenje bio bi mnienja toga, da se u tih šuma zametne gospodarenje sa dva uredjajna razreda, sto bi okolnostim tu vladajućim, podpuno odgovaralo, te bi se postupice u susret pošlo normalnom stanju. Iz tih šuma namirivahu se potrebe javne i pojedinih gradjynah na drvu za gorivo, gradju i Ijes. Običavalo se u vlastitoj upravi i mimo nje prema okolnostima izradjivati gorivo drvo u množini od prilike 1000 šumskih hvati, zatim za podmirenje gradjevnog drva i drva za Ijes odkazivano je 150—160 hrastova, a uz to sitne šume izdavano je 120— 150 vozova letava, pruća, i t. d. Sadanje uredjenje brdskih šuma nije mi poznato, no ugodnog sam uvjerenja, daje šumarenje saistimi krenulo pravim putem i na boljak gradske obćine, ter mi je tom zgodom pri mjetiti još, da je neobhodno nuždno, da se gr. šumaru više povjerenja poklanja i dostojno njegov rad ocjenjuje, jer samo tada moći će on uharno u svomu zadatku na probit gradske obćine dielovati; željeti je to — ako već ne postoji — da uzsljedi, jer žalibože u tom pravcu bijaše prije grbavo, o čemu bi nas odgovori na sliedeća pitanja uvjeriti mogli: a) Od kada se 18 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1896 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 238 — već kod grada šumari i s´ kojim uspiehom? b) Koliko se je za to vrieme kod grada šumara promienilo i zašto? c) Što su isti šumari uzradili i stvorili? Odgovor na ta pitanja ostavljam onim, koje ista zanimaju. Osim navedenog nepovoljno je dielovala na gospodarstvene odnošaje i ta činjenica, što se čuvanje šuma povjeravalo Ijudem, ovomu zvanju nedorastlim, koji nisu imali niti tjelesne, a još manje duševne sposobnosti za to, budud su se namještali ljudi za lugare, koji su pali na teret gradskoj obćini, pa da štogod zavriede gradu — kako se to liepo mislilo — poslati su takvi ljudi u šumu da ju čuvaju, da budu gradu od još većeg tereta. Ostali odnošaji tih brdskih šuma iztaknuti su jur naprvo i veoma su slični odnošajima onih šuma u ravnici. Zanimalo bi mnogog i sadanje gospodarstveno stanje tih šuma. Zaključujuć, želim svaki napredak i na polju šumskogospodarstvenom liepoj gradskoj obćini požežkoj. 0 škodljivosti djetlića. Poznato je, da je prof. Dr. B. Alt um još prvo 18 godina napisao brošuru o škodljivosti djetlića, ponajpače od Picus maior i Picus martius. Akoprem su se mnogi glasovi proti tomu digli, da bi naime djetlić oštećivao kljucanjem i zdrava , ne samo bolestna stabalca, ipak Dr. Altum nije popustio u svojem nazoru. On je naime prije 18 godina tvrdio, da đjetlići riedka, umješana stabalca — listače medju četinjačama i obratno — tako izkijuju, da ista usljed toga izgube sposobnost za tehničko drvo. Zašto djetlić baš na takova umješana i riedko se nalazeća stabalca, akoprem su ista zdrava i nikakovih kukaca u njima ne ima navaljuje, tumači Dr. Altum time, što vanredna boja |