DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1896 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 235 sječi, i tomu dosljedno samo pomladjivanje prepušteno bijaše prirodi, ali bez stanovitog cilja. Na redovitom dohodku tih šuma crpljeno je godimice po desetak hrastovih stabala za javne gradske svrhe kao glavnog užitka, i 1500—2000 for. na žirovini kao nuzgrednom užitku, dočim ostale potriebe namirivahu se prema okolnostim iz brdskih šuma. Ovi glavni šumski dielovi jesu na pol sata hoda udaljeni od same Požegu, ter svojim položajem, površinom i sastojinom odgovaraju visokomu uzgoju i sposobni bijahu za osnutak gospodarstvene jedinice i tomu odgovarajućeg gospodarštvnnog uredjenja. Od ovih glavnih dielova bijaše naročito Padež suhovrh, i to s´ naročitog razloga, što se toj šumi nije pravodobno sa proredjivanjem pripomogle. Šume te bijahu po prilici 100 godina prosječno stare, prosječne uporabne duljine od 16 metara i prosječnog srednjeg promjera od circa 70 cm. ter buduć Padež bijaše suhovrh, to se je onda već snovalo unovčenje i uporaba te šume, ali žalibože i ostalih spomenutih dielova, ter se ujedno stvarao zaključak, po uporabi iste šume, stojbinu joj (zemljište) obratiti inoj zemljotežnoj svrsi, a ne šumogojitbenoj (što je donjekle i shvatljivo pa i opravdano pače, ako se takove šume u pročep na jednom izrabe.) Ovaj potonji zaključak se pače osnivao na predpostavi, da dotično šumsko tlo neodgovara više za gojitbu šume, buduć je šuma Padež suhovrha! Indi odnosno tlo neodgovara gojitbi šuma, ali odgovara za inu gospodarstvenu težatbenu svrhu! A što bi na to rekli poznati stručari ? R. Miklitz veli primjerice: »Erkennt also, dass dem Forstwirtlie das hartere undankbarere Stiick Arbeit der Bodencultur zufiel, und messt mit dem Massstabe der Biligkeit unsere Zustande«. Da dotično tlo tobože nije sposobno za šumsku gojitbu, oprovgrnuto je već time, što ga hjedoše pretvoriti u poljskotežatbeno zemljište. |