DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1896 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 236 — Kakova je kob posije te šume postigla, nije mi baš poznato, no po mom skromnom sudu, nije bila nužda šumskogospodarstvena, da se sve te šume, na jednom u počep izrabe, već su se mogle po umnih, načelili šumarenja izrabljivati duljim nizom godina, a nepačam u možebitne ine gospodarstvene gradske potriebe, koje možda svojedobno postojahu, i koje su vodile tamo, da se ukorišćenje tih šuma, posvemašnijim izsječenjem provesti imalo. Da se nije ukorišćenje sveukupnih tih šuma na jednoć izvesti imalo, mogle bi se iste šume podržavati još i izrabljivati primjereno skraćenom gospodarstvenom dobom uporabe i svojedobnim ustanovljenjem buduće obhodnje. Te šume mogle su sadržavati circa 200.000 tvrdih metara drvne gromade, a od iste umnom uporabom, mogao je godimice prihod od desetak tisuća i više forinata teći u korist gradsku, a šume bi, naravnom dalnjom umnom gojitbom i opet postojale, i tako nosile razmjezno veću dobit, nego li bi bila ona, koja bi se polučila naglim izsječenjem sveukupnih tih šuma. Ne tvrdim, da zato gradska uprava nije uharno morda uzradila, ako je odnosno tlo drugoj težatnoj svrsi namienila, i inako morda sa istim koristonosno razpoložila, no sudim, da će naši hrastici u ravnicah biti u budućnosti od visoke ciene, sada još nedogledne. Moje je skromno mnienje, kako jur napomenuh — bilo, da se te šume poštede od posvemašneg posjeka na jednoć, ter pošto se je njeki dio tih šuma još u dovoljno kriepkom stanju nalazio, to se je isti od sjekire još uzčuvati mogao, a prema tada vladajućim prilikam, moglo se zavesti buduće gospodarenje na temelju umnih načela (potrajno bud neprekidno, bud prekidno), i to tim prije, buduć su se ti hrastici mogli i do 200 godišnje dobe bez uštrba podržavati, osim Padeža, koji bi se imao u uporabu i ukorišćenje uzeti u prvo porabno razdobje gospodarenja. |