DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1896 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 248 Sa drvarskog tržišta- IzToz francezkih dužica ria Rieka u mjesecu ožujku 1896. U Borđeaux 2,563.376 kora. » Cette 641.707 » » Marseille ....... 8.018 » » Hali 9.600 » » Algir 7.259 » » Tunis 212 » » Italiju 87.592 » ukupno . 3,317.764 kom. Izvoz francezkih dužica ria Trst u mjesecu ožujku 1896. U Cette . . 272.897 kom. » Bordeaux 195.337 » » Krf . . 5.104 » » Italiju 45.054 » ukupno . 518.392 kom. Uvoz francezke dužice u Trst u mjesecii ožujku 1896. Iz Metkovića (lađjom) ~. 380.000 kom. » Sirca 68.000 » Daruvara . . . , 48.000 » Rieke 16.000 » Broda 12,000 » Jasenovca 8.000 » Trnove ... . 8.000 » Siska 4.000 » Save 4 000 » Pivnice ... . 4.000 ukupno 552.000 Različite viesti. Viši državni izpiti za samostalno vođjenje šumskoga gospodarstva obdržavani su u ovogodišajem proljetnom roku od 20 do uključno 23 travnja 1896. u prostorijama šumarskoga odsjeka kr. zem. vlade. Izpitno povjerenstvo sastojalo se je iz p. n. g. kr. zem. šum. nad |
| ŠUMARSKI LIST 6/1896 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 249 — zornika I. razreda Mije Vrbanić a kao predsjednika, te p. n. gg. IvanaPartaša , kr. profesora šumarstva na gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima, Stjepana pl. Hankonyia, vlast, šumarskog upravitelja u Valpovu i Dragutina Trotzera, nadšumara nadbiskupije zagrebačke, kao izpitnih povjerenika. Izpitu je pristupilo pet kandidata i to: Bubanj Vjekoslav, šum. vježb. ogul. im. obćine, Šimunović Slavolju b šum. pristav gjurgj. im. obćine i upravitelj šumarije u Sv. Ivanu-Žabno, Rukavin a Jure pl. Ljubogradski šum. vježb. otočke im. obćine, Matičević Maksimilijan šum. vježb. petrovar. im. obćine i Peičić pl. Viktor vježb. gradiške im. obćine. Na pismenom izpitu dobili su kandidati sliedeća pitanja za pismenu izradbu: 1. Kakove prednosti pružaju mješovite šume u obće? Koje vrsti drveća mogu se u smjesi gojiti i kako treba postupati sa takovimi sumarni ? 2. Koje najmanje dimensije moraju imati debla, da se iz njih mogu dobiti duge i dna za bačvu od 100 veđara ili 50 hektolitara sadržine, i koliko će za to trebati po prilici kub. metara drva u surovom ? Napišite postupak kod izradbe bukovih i jelovih dužica, i kako se iste škartiraju i unovčuju? 3. Opišite postupak niveliranja terena u svrhu trasiranja glavnog šumskog puta sa konstatuim padom? 4. Nabrojite štetne posljedice, koje nastaju sgrtanjem i odnašanjem šušnja i zelene stelje iz šume, i to; na šumištu, na drveću i na prihodu? 5. U nekoj staroj hrastovoj šumi ima se opredieliti za koliko je ona po rali ili hektaru u zadnjih godina prirasla ? Postupak oko toga neka se obrazloži povoljnim primjerom, a ujedno neka se izračuna vriednost toga prirasta, uzev u obzir, da je ta šuma već za sječu dozrela? 6. Neka se spomenu one metode uredjenja šuma, odnosno izračunanja prihoda, koje su sgodne za uredjenje takovih šuma, koje se prebornom sjećom sječi moraju, i iztaknu razlozi, s kojih se samo ti načini rabiti mogu? Uspjeh izpita bio je taj, da su četvorica kandidata položila izpit sa »dovoljnim« uspjehom, dočim je jedan kandidat reprobiran na jednu godinu. Odgovor §. S. U. na pitanje koliko se postotaka drvne gromade imade pribrojiti u ime odpadaka kod izradbe bukovih dužica i šindra ? |