DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1896 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 251 = 1. Najveći postotak klicavosti 71—797o imao je onaj žir, koji je prezimio vaai (u vrtu) prostrt po tlu circa 10 cm. debelo i pokriven sa mašinom (Moos), zatim onaj, koji je isto tako spremljen, samo još bio poraiešan sa pieskom; zatim onaj u zemlji (u izkopanoj jami) 10 cm. debelo prostrt i pokriven pieskom, slamom i napokon zemljom i sprovidjen zračnim otvorom; napokon onaj, koji je prezimio u vodi t. j . u zdencu. 2. U suhima pivnicama i na tavanu sa propuhom osuši se žir previše, te gubitkom vodenih sastavina gubi svoju klicavost. 3. Na vlažnima mjestima spremljeni žir i k tomu pokriven slamom, popljesnivi, a pljesan ubija klicavost. Napokon valja i to iztaknuti, da prezimovanje u vodi (živoj, ne stajaćoj) doduše saćuva klicavost sjemena, samo takovo sjeme jako kasno niče, tako, da je od 696 biljaka, koje su do početka kolovoza iznikle, u svibnju ih izniklo samo 190., da konca lipnja 620, dočim je ostatak od 72 biljke iznikno tek u srpnju i kolovozu. Onaj način prezimovanja, kod kojega žir ne gubi svoju vodu (Wasserverlust), nego ista dapače bude za 4—8"/,, povećana, taj se je način pokazao najboljim. U vodi prezimljeni žir povećao je svoju vlagu za IT^/j. Onaj žir, koji se je za lO°/o osušio (t. j . 10"/o svoje vlage izgubio), još je izklijao sa 52701 dakle preko polovice, dočim je žir, koji je prezimio u toploj sobi, te time izgubio 32% svoje vlage, postao neklicav, pošto nijedna biljka iz tog žira iznikla nije. Kako se vidi, gornja su iztraživanja veoma zanimiva a donekle i za praksu poučna, nu ja bih rekao, da imaju ipak jednu manu, naime tu, što je množina žira, s kojom su pojedini pokusi pravljeni preveć neznatna; iznašala je naime 5—15 klgr. Zato mislim, da ne će biti suvišno, ako se upitam, na koji bi od gore navedenih načina Dr. Cieslar prezimio onih 700 hl. žira, koji su kod nadšumarskog ureda u Vinkovcih ove zime prezimljeni? J. K. Množiua divljači u kraljevini Češkoj. Nijedna austrijska krunovina nije tako bogata na divljači i ne baca tolikog dohodka od lova kao kraljevina Češka. Sveukupna površina te krunovine iznaša 51957 km^., tako da na 1 km.^ odpada dohodak od lova godišnja svota od 19 for. 8-1 nč., dočim u ostalim krunovinama najveći dohodak iznaša 14 for. 80 nč. i to u dolnjoj Austriji, a najniži 7 for. 70 nč. u Solnogradskoj. Sveukupni dohodak na lovu u rečenim krunovinama iznaša 1,906.000 for. a od te svote odpada na češku 1,031.000 for. U 89 političkih kotara češke nalazimo ovu koristnu divljač: srnu, zeca, trčku, tetrieba malog i šljuku. Visoke zvjeradi ima samo u 60 kotara, jelena šarenjaka u 51 kotaru, divlje svinje u 22 kotara, kunića u 30, velikih tetrieba u 60, gnje |