DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1896 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 274 — okolnost kod šumskoga posjeda od osobite važnosti, jer gotovo ništa tako u cieni ne raste koliko šume. Tome se ne moramo čuditi, jer se u civilizovanih državah pučanstvo silno umnožava u svakom pako i najneznatnijem kućanstvu ima mnogo neobhodno nuždnih predmeta od drva, toga najvažnijega šumskoga proizvoda, s kojega uzroka ciena drvu raste i neprestano će rasti. Da se drvo sve više rabi, dapače u vrlo velikih množinah, najbolji su nam dokaz željeznice; koliko li tu drva već za malu prugu treba i kako to drvo razmjerno brzo propane. Ciene dakle šumskih proizvoda rastu gotovo od godine do godine, što nam pokazuju brojevi statistike o cieni drva. U Pruskoj bila je popriečna ciena drva godine 1850. postignuta u svih šuma državnih 4-4 marke a postepeno rastući došla 1860. na 4-9 maraka, 1870. na 5´6 m. godine 1880. na 6-1 m. a godine 1890. na 6*8 m. po kubičnom metru. Valjanim gospodarenjem moći je čak materijalni prihod dići, što su nam i opet dokaz pruske državne šume, gdje je u razdoblju od 17 godina naime od 1868. do 1885. digo se prihod od 2.86 m´ na 3-6 m.´ po hektaru. Nu ne samo, da se prihod takovih šuma diže. koje se obzirom na izvoz u povoljnih prilikah nalaze, već obćim napredkom, naime izgradnjom puteva, željeznica i drugih prometila, došle su i takove šume do znatne vriednosti, koje su prije samo neznatnu vriednost imale. Tako je u Češkoj knez Schwarzenberg poznat sa svoga bogatstva, koje representira njegov posjed, specialno šumski posjed, a zna se, da su u Josefinsko vrieme prigodom regulacije katastra dobili knezovi Schwarzenbergi mnogo šume od države badava, jedino uz uvjet, da plaćaju od nje porez, koji je za cielo tada malen bio. Ne treba nam u ostalom poći daleko, znade se za koliko su šumski veleposjedi u Slavoniji n. pr. pokojnoga baruna Prandaua tečajem samo zadnjih pedeset godina u vriednosti i cieni porasli. Svaki će dakle glavničar, kojemu do momentanog visokoga ukamaćivanja nije toliko stalo, rado uložiti i uz nizko ukamaćenje svoje glavnice u šumski posjed, znajuć, da mu je glavnica sjegurno uložena, pa da će mu ona nakon duljega vremena, ne |