DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1896 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 275 — samo u vriednosti se uzdržati, već svojom kasnijom većom vriednošću i onaj prijašnji manjals: na kamatima namiriti. Spomenuti je konačno još jednu okolnost, s kojih se raz-_ loga u obće glavnice uložene u zemljištni, dakle i šumski posjed, ciene a vlastnici sa manjom mjerom obzirom na prihod zadovoljavaju, nego je u drugih grana proizvodnje, a ta je, što zemljištni posjed daje ugled, a posjedovati imanja, pak baviti se gospodarsko-šumarskom proizvodnjom smatra se od najstarijih vremena zanimanjem dostojnim i najvećega dostojanstvenika. Poznat je iz historije odgovor cara Dioklecijana, a tečajem čitavoga srednjega vieka, pak sve do novijega vremena gotovo sav je posjed bio u rukuh plemića, te odabrane poveljene kaste, stoga i posjednik zemljišta vrlo uvažavan i od vladara mnogimi pravi odlikovan. Slavnim vojskovodjam i drugim po državi zaslužnim Ijudem, davali bi vladari velika imanja na dar, a oni bi na njih gospodarili smatrajuć to zanimanje svagda dostojnim. Ako i jesu predstavnici zemljištnoga kapitala u novo doba kod nas od godine 1848. mnogo od svojih prava izgubili, ipak još mnogi, navlastito prava aristokracija vrlo uvažava zemljištni posjed i rado svoje glavnice u takav smještava, jer joj i uz manji prihod pruža mogućnost onakova načina života, kojemu je kroz generacije navikla. Miran život, zdravo zanimanje, lov i t. d. ovo su takove okolnosti, koje mnogoga zamamljuju, da svoj kapital u zemljištni posjed uloži, makar mu to razmjerno i malo nosilo. Uzev u obzir sve dosele navedeno, može se punim pravom uztvrditi, da se svaki šumoposjednik može zadovoljiti nizkim ukamaćenjem svojih glavnica, koje mu šuma representira. Ako dakle sjegurni državni papiri nose 4"/,) ne može se ni od šumskih glavnica tražiti više, već se dapače zbog još veće sigurnosti može šumovlastnik, poglavito vlastnik prostranih šuma, zadovoljiti i još nižim ukamaćenjem. Da se u veleposjedu šumskom^ kao što u obće sve velike glavnice niže ukamaćuju, jasno je, jer velike glavnice u obće su manje elastične a što se samoga šumskoga veleposjeda tiče, to mora, da je relativni prihod takovoga manji |