DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1896 str. 3     <-- 3 -->        PDF

Br. 7. u ZAGREBU, 1. srpnja 1896. God. XX.


Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 8 for.; za ´/a stranice 4 for.; za Va stranice
2 for. 70 nove.; za ´A stranice 2 for. — Za višeljratno uvrštenje primjerena popustbina.


Šumarske viesti sa milenijske izložbe u Budimpešti.


I.
Poštovani gospodine urednice!


Mene je zapala dosta mučna zadaća: da opišem u glavnim
i obćenitim crtama, kako je predstavljena šumarska struka na
milenijskoj izložbi. Ja velim «mučna» zadaća, jer je tamo toliko
šumskog materijala sabrano i izloženo, da čovjek u prvi
mah nezna na što će prije svoju pažnju da obrati. Tu se izložci
na tisuće broje. Interesantno je ovo, intesantno ono. Rad
bi saznao potankosti o ovoj stvari, onda onoj; pogledaš ovo,
a nehotičan pogled, vuče te drugomu predmetu; ostavljaš neproučen
prvi, pristupaš drugome; motriš ga, rad bi pronikao
u nj, kad al onaj do njega vuče te k sebi. I tako biva redom
od onoga trenutka, kad si prekoračio prag paviljona, pa sve
dok do njega opet ne dodješ. Kratkoća vremena uz to lebdi
ti neprestano pred očima — moraš da hitiš, a ovamo si rad
da sve vidiš i doznaš, što je i zašto je tu; Ijubopitstvo vuče
te k jednom izložku a nesretno ono «kratko vrieme» bije te
iza ledja i tjera dalje; dodaj tome nerazumievanje magjarskog
jezika, pa eto ti okolnosti, pod kojima sam promatrao šumsku
struku na toj izložbi.


Ako dakle slika, koju sam imao da nacrtam, ne bude
jasna, to molim poštovane čitaoce, a i Vas gosp. urednice, da




ŠUMARSKI LIST 7/1896 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 258 ne
smetnete s uma ove okolnosti, pod kojima je stvar proučavana.
Ja sam se trudio, da razgledam i pribilježim kako je
gdje što šta izloženo i prikazano, tek da se vidi, kako naše
stvari tamo izgledju. Da će to biti tamna slika, o tome neima
sumnje; no jasna se ne može ni dobiti na drugi način, nego
ako se stvar na mjestu na vlastite oči pogleda. U ostalom ja
se nadam, da će i još koji od poštovanih naših stručnjaka
danom prilikom o ovoj stvari pisati, te popuniti one praznine
.— a ovih će ostati mnogo — što se nadju u mome opisu.


I danas mi lebdi pred očima ona silesija od sbiraka i
predmeta, te upravo neznam čime da odpočmem, na koji li
način čitaocima stvar da predočim. Šumska privreda ciele užje
Ugarske, Hrvatske i Slavonije, Bosne i Hercegovine, zatkana
industrijalnim drv. izradcima i obložena naučnim šumar, radovima,
a nakićena lovačkim trofejima, prostrla se pod tri oddjelita
krova i tri zasebna dvorišta! Množtvo, nedogledna povorka
od raznolikih izložaka!


Magjarsko narodno oduševljenje za doživljaj svoje tisućgodišnjice
sgrnulo je ovamo silesiju svakovrstnih proizvoda;
misao i želja za osnutkom stalnog šum. muzeja potencirala je
rad hrvatskih šumara; a mlada Bosansko-hercegovačka šumska
uprava uložila svoj trud, da prikaže svoju djelatnost i uspjehe
u zemlji, gdje je šum. struka i nauka tek prije nepuna dva
decenija svieta ugledala. Svugdje nailazimo na neki jak razlog,
te se svuda i vidi da je priprema bila neusiljena. Svako djelo
ima svoje pobude, i od sile ovih pobuda većinom i odviše
uspjesi i rezultati rada. Ove napred spomenute raznolike pobude
stvoriše i donieše sve ono, što se u šum. paviljonima na milenijskoj
izložbi danas viditi može.


Tko hoće da to vidi, neka se potrudi tamo, imati će šta
viditi. Ali za tu svrhu treba prije svega napuniti svoju kesu,
te si uzeti malo više vremena, naročito, ako hoće da svrne i
u paviljone drugih struka, kraj kojih je, uzgred rečeno, vrlo
težko mimoići ne svrnuv unutra. Svaka ona palata ima svoju
privlačnu snagu, kojoj je težko odoljeti i koja te, tako reći, na




ŠUMARSKI LIST 7/1896 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 259 —


silno s tvoga puta svrde. To je svakome poznato, tko je ma
na kojoj izložbi bio. Samo za svojom strukom ići, posao je
veoma mučan; za to treba odlučne volje i jake snage za obuzdavanje
onoga Ijubopitstva, što čovjeka na stranputicu vuče.


Kad putnik u stran sviet dodje, uviek je dobro, ako si
nadje putovodju i tumača, jer onda u kradem vremenu i više
prodje i više vidi.


Ova moja pisma mogla bi donekle potonjim posjetiocima
milenijske izložbe poslužiti kao takav putovodja; i ja ili u tu
svrhu ponajviše i pišem, te de mi biti vrlo milo, ako time
ikomu razmatranje šumskih paviljona olakšam.


Ja du nastojati da provedem poštovanog čitaoca kroz sva
tri naša stručna paviljona: Hrvatsko-Slavonski, magjarski i
bosansko-hercegovački.


Pođi demo naravno od svoje kude — početi demo sa opisom
našega paviljona, te obišav oko njega, uputiti demo se u šum.
pavilon užje Ugarske — koga ja u kratko magjarskim nazivam


— a odtuda zaidi demo najzad u bosansko-hercegovački, te
tamo završiti svoja razmatranja.
Ovu posjetu moramo ostaviti naposljedak ved i s toga, što
nam manjka za tu svrhu vrlo važna stvar, biva: katalog, bez
koga se po paviljonima u obde poteže putuje. Cesto naidješ na
predmet pa neznaš ni šta je, ni odkuda je, a to katalog može
da protumači.


Katalog za hrv.-slav. paviljon je gotov, a dobio sam ga
i u magjarskom paviljonu, doduše za novac i tamo i ovdje,
čemu ja otvoreno prigovaram, jer držim da je u redu, da šumari
takovu knjigu zabadava dobiju, a naročito oni, koji se u
proučavanje izložaka kane upuštati. Kad su se mogle izdati one
tisude, nebi pretegla ni ona stotina, što bi se poklonila u katalozima,
a narod bi prosto rekao: «Kud ide june, nek ide
i uže !»


Sad što mu drago; hajdemo za poslom.
Nacrt i izgled našega šum. paviljona poznat je Čitaocima
Šum. lista ved iz one slike koju je isti list zimus donio; —




ŠUMARSKI LIST 7/1896 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 260 —


š toga se nedu ni upuštati u njegovo opisivanje, samo cu reci
toliko, da on spada medju najvelelijepnije zgrade na milenijskoj
izložbi. Njegova architektonska konstrukcija doista je imposantna
; te sam od svakoga, tko ga je pogledao samo hvalu
čuti mogao. I ne samo da je to zgrada liepa po spoljašnosti
svojoj, nego je uz to i vrlo solidno sagradjena. Čitalačkoj publici
«Sum. lista» poznato je, da je taj paviljon gradjen po projektu
našega najvrstnijeg architekta i gradj. savjetnika g. Bole-a
i to obzirom na onu svrhu kojoj isti današnji paviljon po zaključku
izložbe poslužiti ima, naime kao zgrada za stalni šum.
muzeum u Zagrebu.


Unutarnjost ovoga paviljona razdieljena je u više prizemnih
prostorija, iznad kojih se nalaze druge u gornjem katu, i u
onu prostranu kulu, što se iznad ciele zgrade uzdiže. Ove prostorije
izpunjene su danas raznovrstnim izložcima, što su onamo
poslale koje imovne obćine, koje drž. šum. i investicionalna
uprava, hrv. lovačko družtvo, privatni veleposjednici, pojedini
šum. obrtnici i drugi prijatelji šume i lova. Paviljon imade
jeda n otvore n ulaz i mi ćemo počamši odavde promatrati
unutri poredane izložke.


Prekoračiv prag glavnoga toga ulaza, pogledav na desno
dolazi posjetilac k izložcima vlastelinstva grofa Elltza. Izmedju
izložaka ovoga vlastelinstva biti će od osobitog interesa opis
njegovoga postanka, koji se dade uviditi iz tamo izloženih knjiga
koje sadržavaju, odnosne povelje, te iz kojih se dade uviditi,
da je nekada k ovome vlastelinstvu pripadao i dosta velik dio
od šuma, koje su danas vlastničtvom brodske imovne obćine.
Sa stručnog gledišta zaslužuje osobitu pažnju način tamošnjeg
šum. pomladjivanja. Tamo se naime šume pomladjuju izključivo
umjetnim načinom sjetvom žira. Iz opisa što ga je tamošnja
šum. uprava uz ostale spise izniela može se uviditi trošak, koji
se oko toga posla po hectaru izdaje. Iz istoga opisa uvidja se,
da se sječine krče i pod najam kroz ne]<;oliko godina za prolazno
poljsko gospodarenje iznajmljuju. Kako se pri tome postupa,
])okazati će najbolje sama uprava koja u pomenntom




ŠUMARSKI LIST 7/1896 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 261 —


opisu ovako govori: sgodina krčevine, il ina tla dobro preorana i tlo za sjetvu
priredjeno te ozime žitarice posijane, na taj način, da se plugom
plitke brazde u daljini od 2´2 mt. jedna od druge povuku. U
te brazde pomeće se žir, pak se sa motikom ili grabljama, lako
zemljom pokrije.


U jesen posijan žir, jednolično u proljeću nikne, što kod
proljetne sjetve nije uviek slučaj, te u ozimnih žitah nadje
dosta zaštite proti žegi, kao i proti svakomu korovu, koji bi
ga mogao ugušiti.


Poslie žetve žita moraju se redovi hrastića obrazditi tako,
da plugom kad se ugari dotična zemlja preveć blizu nedodju
i žile neošteti.


Druge godine još mogu se žitarice posijati, a treće godine
već smije samo okopavina (Hackfriichte) kao kukuruz ili
krumpir saditi.


Na taj način izdana zemljišta unašaju po 6-godišnjem
prosjeku godišnju najamninu 6 for. po hektaru, što kroz tri
godine čine 18 for.


Izim toga preuzimaju zakupnici obvezu, da u proljeću i
jeseni svake godine hrastiće okopavaju i svaki korov plevljenjem
očiste.


Kulturni troškovi pri tom načinu sjetve iznašaju po hek


taru i to:
za 4-2 hektol. žira po 2 for 8 for. 40 nč.
za brazde 1 for. 50 nč,


za metanje žira i pokrivanje istoga:
4 nadničara po 50 nč , . 2 for. — nč.
8 nadničara po 40 nč 3 for. 20 nč.
dovoz žira 85 nč.
ini troškovi, kao naknadno polaganje žira, gdje


isti ne bi dovoljno iznikli 1 for. 75 nč.
ukupno . 17 for. 70 nč.
koji je iznos sa gore navedenom najamninom podpuno pokriven.




ŠUMARSKI LIST 7/1896 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 262 —


Iznašanje drva kod proredjivanja jest kroz redove olahkoćeno
».


Odma do toga poredani su izložci vlastinstva virovitičkog.
Ni ovdje neima mnogo izložaka; nešto uzoraka od raznih vrsti
drveća, jedna kutija izpunjena sastavnim dielovima tla, orudje
za sadnju i uz to 4 svezke o uredjenju tamošnjih šuma za
decenium od 1887/8.—1896/7. god.


Ja veoma žalim, što nisam imao vremena da ove spise
proučim, jer sam tvrdo uvjeren, da je vriedno upoznati se sa
uredjenjem tamošnjih šuma. U ostalom, mnogi od naših stručnjaka
imali su prošle godine priliku upoznati se na licu mjesta
sa tamošnjim šum. gospodarenjem te s toga neće ništa izgubiti, ako
se ja ovdje s time ne zabavim. Tko bude dokolan imati će
priliku i kasnije tamo upitne spise proučiti a ja se ne smijem
ni upuštati ovdje u obširna razlaganja, jer bi me to daleko
odvelo.


Odmah odavde skrenuv na desno dolazi posjetilac u odielenje
državne i investicionalne šum. uprave. U nedostatku podataka
nuždnih za opis ove dosta prostrane i vrlo ukusno
uredjene odaje ostaviti ćemo opisivanje i nabrajanje tamošnjih
izložaka za drugo pismo, a sada ćemo zaići u glavnu, najprostraniju
odaju našega paviljona, gdje su smješteni većinom izložci
imovnih obćina. U sredini ove odaje izložena je velika
relief karta^ koja prikazuje sve šume, što pokrivaju zemljište
Hrvatske i Slavonije; zasebno državne, imovno-obćinske, gradske
urbarske, plemićke, manastirske, biskupske ; nadalje šume nadarbine,
dioničkih družtava i prebendarske, zatim privatne, i
one od «fideicomissa», kraške i najzad dalmatinske pašnjake.
Sve ove vrsti šumskog posjeda označene su zasebnom bojom,
te je pregled svakovrstnih ovih šuma veoma jasno predočen.
Ova karta biti će najskupocieniji izložak u našem šum. paviljonu.
Izrada je veoma liepa te može služiti na čast onima koji
su je izradjivali kao što se i ciela naša struka s njome na
ovoj izložbi ponosi i dići.




ŠUMARSKI LIST 7/1896 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 263 —


Tu kartu izložio je šum. odsjek naše vis. kr. zern. vlade,
te će oua kasuije u našemu šum. muzeumu stalno da se smjesti.


Desno od ove karte složene su u vidu slavoluka javorova
i bukova vesla što no ih je ovamo Otočka imovna obdina po
slala. Ova sbirka služi ujedno kao dekoracija ove odaje te se
može doista liepim izložkom nazvati.


Iza ovog «slavoluka» složena je sbirka od svakovrstnog
drveća iz hrvatsko-slavonskih šuma u obliku knjiga, koje pokazuju
izgled svake vrsti drveta u sirovom i politiranom stanju.


Desno i lievo od ove sbirke smještena su analizirana stabla
a 0 stienama iza njih vise odnosna grafička predočenja. Šteta
je da se u pomanjkanju prostora nisu mogla ovdje izložiti sva
onamo stigavša analizirana stabla. Medjutim danas sutra kada
se ovaj paviljon u Zagreb prenese i u muzej pretvori doći će
i ona na zasluženo mjesto, jer bi doista šteta bilo da u ovaj
posao uloženi trud bezkoristan ostane. U ovom pogledu uložili
su naši šumari doista mnogo truda i može se reći, da su pripravili
time mnogo naučnog materijala, kojim će se povremeno
moći koristiti naročito mladji šumari, koji podju za proučavanjem
ovih radova.


Ciela lieva strana ove glavne odaje okićena je raznim
tablicama, koje se odnose na uredjenje šuma imovnih obćina.
Ovih tablica poslale su pojedine imovne obćine toliko, da bi
se ciela ova dvorana u naokolo njima obložiti mogla. Zali bože
i od ovih tablica morao se je veliki dio ostaviti neizložen, te
je tamo samo toliko izvješeno, koliko je prostor na stienama
primiti mogao.


U sredini izmedju onih tablica pasti će svakome u oči
veoma pomno i liepo izradjen pregledovid šuma križevačke
imovne obćine, što je izradio taksator g. Slapničar.


Ova je karta sastavljena u mjerilu 1 : 50.000 te se na njoj
razabire sav detail, koji je nuždan za razumievanje uredjenja
tamošnjih šuma tako, da gotovo nije ni od potrebe da se odnosne
gospodarstvene osnove čitaju. Svi pregledovidi ostalih
imovnih obćina predstavljeni su na kartama u mjerilu od




ŠUMARSKI LIST 7/1896 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 264 —


1: 25.000 te su pod koricama iia stolovima uz stieiie smješteni.
Uz to su tu statistički opisi pojedinih imovnih obcina,
pojedinih obcina, gospodarstvene osnove i drugo što se na
šumsko uredjenje odnosi. Na posebnom stolu, baš pod pregledovidom
KriževaČke imovne obćine nalazi se sbirka raznog
šumar, orudja izloženog po hrvatsko-slavonskom šumarskom
družtvu a izradjenog po sistemu Villielma Gohlera iz Freiburga
u Saskoj. Naročito je vriedno spomenuti tu one praktično
udešene kotače za numeriranje stojećih stabala i izradjene
robe pomoću kojih se može do 10.000 stabala brojem obilježiti
i koji su se pokazali u praksi posve zgodnim, te bi bilo
vriedno da se svuda upotriebe radi one jasnoće, koju brojevi
udareni na stablo pokazuju. Osim toga mogu se tu viditi i
druge nuždne sprave : kao svrdlovi za iztraživanje prirasta, čekići
sa stalnim slovima i oni za mienjanje i tome slično orudje.
Udovica pokojnoga Gohlera poklonila je tu sbirku našem šum.
družtvu naročito ugleda radi i samo je šteta, što ne prileži
tamo cienik iz koga bi se dala razabrati ciena pojedinih komada.
Neposredno pred ovim stolom i pred stolovima na kojima
leže pomenuti statistički opisi gospod. odnošaja i drugi
predmeti, složena je rezana roba od čamovine i bukovine, što
no je poslala Ogulinska imovna obcina kao produkt Ozlbergerove
piljane u Ogulinu. Tu su razne piljenice i dužice od
raznih omjera, dolazećih u trgovini, sa 2 trupca, koji predočavaju
izradu bukovih i čamovih dužica; vrlo liepa i poučna
sbirka za onoga, tko se interesuje za ovu vrstu šumske robe.
Iz ove dvorane vode u začelju dvoje stepenice na gornji kat,
odnosno na galeriju, koja se pruža oko ciele ove glavne dolnje
odaje.
Izmedju ovih stepenica naići će posjetilac odmah iza spomenute
relief-karte jedan stol na kome je složena sbirka od
hvatala (stupica, gvoždja) za hvatanje zvieradi. Ovu sbirku izložilo
je hrv.-slav. šumarsko družtvo, a predmeti su izradjeni
po tvrdki R. Weber Raubthierfallen Fabrik u Hejnau
u Slezkoj. Koga to interesuje moći će tamo viditi i razabrati
sasvim jasno te i naručiti, ako mu je volja, ono što mu treba




ŠUMARSKI LIST 7/1896 str. 11     <-- 11 -->        PDF

- 265 —
Ovome stolu nasuprot idue izpod spomenutih stepenica
dolazi se kratkim hodnikom do drugih vrata našega paviljona.
U tome hodniku s desne i s lieve strane složena je bačvarska
duga i druga rezana hrastova roba Križevačke imovne obćine.
U ovoj sbirci naročito je interesantna rezana roba, jer se ona
tamo vidi razvrstana prema potrebama francuzkih pijaca.


Ovim smo dovršili predočenje glavne prostorije našega paviljona
te ćemo se uz stepenice popeti na galerije. Penjući se
lievim stepenicama nailaziš na vrlo interesantnu sliku, koju je
izradio šumarnik g. Kuzma. Ova slika daje naputak i objašnenje
za mjerenje i ocienu bukovih stabala uzrastlih na brežuljastim
šumama kraljevine Hrvatske.


Tome nasuprot na desnim stepenicama vidi se druga slika


g. Kuzme u kojoj se predočava uzrast stabala u prašumama
gorskog krševitog kotara. I jedna i druga slika veoma je poučna?
te bi bilo vriedno da se u našem listu predoči i potanje objasni.
Iza ovih dviju slika nailaziš dalje na slike iz krajeva
I. banske imovne obćine, koje predočavaju pojedine šumske predjele,
branjevine, ugljevišta i tome slično. Ovakovih slika (fotografskih)
poslala je i još po neka imovna obdina; sve su liepo
izradjene, ali one od brodske imovne obćine nadmašuju u svojoj
jasnoći i čistoći rada sve ostale. Ove zadnje izvješene su u
dolnjoj glavnoj dvorani te joj doista kao ukras služe.
Ili pošao lievim ili desnim stepenicama, naići ćeš u svakom
slučaju na doksatu ovih stepenica jednu veliku tablu sastavljenu
u vidu mozaika od sviju vrsti drveća, koje se u Požežkoj županiji
nalaze.


Izrada ove table veoma je liepa, te su sve vrsti drveća
tu ukusno poredane, samo je šteta, što se ma kojim načinom
nije obilježilo ime dotične vrsti. Kad bi se to upitnoj tabli dodalo
onda bi njezina vriednost znatno poskočila. To je izložak
požežkog žup. šum. nadzornika g. Schmidingera.


Zaboravio sam napomenuti da su sve one odaje kroz koje
smo dosada prošli izkićene koje ovakovim fotografijama, koje
jelenskim i srnećim rogovima, koje opet raznim izpunjenim pticama.




ŠUMARSKI LIST 7/1896 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 266 -
Isto tako dekorirana je i galerija iznad opisane glavne
odaje gledaj ud ozdo gore.


Uzpev se po desnim stepenicama na galeriju, pa obruuv
na desno, nailaziš na razno čamovo posudje što je poslala
Otočka imovna obćina a do toga razna drvarija, koju je izložila
tvrdka A. Justus iz Osieka. Tu je velika sbirka od raznog
drvenog poljskog orudja kao što su kosišta, lopate, grablje, kolica,
korita i tome slično. Tik uz to nailaziš na vrlo ukusno
složenu sbirku od raznih predmeta što se prave od mirisave
višnje: palice, čibuci, kamiši obični i druga sitnarija za pušače.
Ovu sbirku izložila je tvrdka Lowy i Fuchs iz Orahovice u
Slavoniji, koja u tu svrhu potrebiti materijal dobiva u okolini
Orahovice.


Do ove sbirke dalje izložena je druga od t. zv. Congoštapova,
koju je poslala tvrdka S. H. Kramer iz Karlovca.


Za mene je ova vrsta štapova, novost; i ovdje sam ih
prvi put vidio. To su palice mahom pravne bez kvake ili čule,
čičkave i lahke. Kako sam doznao, izradjuju se po Hryatskoj
i izvan Karlovca, te se u veliko u trgovinu šalju, ali kako one
dodju do onog čičkavog oblika, to neznam. Pa pošto neću biti
ja jedini, koji te stvari nerazumijem dobro bi učinio onaj od
poštovanih naših drugova, koji tu rabotu razumije da ju u
ovome listu opiše*.


Odmah do ove sbirke nailaziš na izložke Zagrebačkog
družtva za zaštitu životinja. Tu ti je sbirka od raznih umjetnih
ptičijih gnjezda visećih o stieni, a izpod toga stol sa raznim
knjigama i djelima, koje pokazuju težnju i djelovanje rečenoga
družtva. Dobro je, da je to humanitarno družtvo svoje izložke
u našem paviljonu iznielo, jer doista nama šumarima spada u
dužnost, da vodimo brigu, ako ne o čemu drugome a ono o pticama
pjevačicama, kojih nikada u našim šumama suviše biti ne može.


Malo dalje iza omanje zbirke Slavonskih tržnih drva, što
je izložio trgovac i comisionar Zimmermann iz Osieka. dola


* Vidi članak: «Štap i štaparenje» u broju 7. „Šum. lista" od g. 1894. Uredn.


ŠUMARSKI LIST 7/1896 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 267 —


zimo opet do jedne sbirke štapova, što se izradjuju u Bregani
kod Samobora, u prvoj hrvatskoj tvornici palica baruna Allnocha.


Ovdje se vide štapidi od vrlo fine i elegantne izrade;
obični ne Congo. Kuda se ove palice izvoze, kakova im je
ciena i koliku imadu prodju o tome se tamo ništa ne govori,
a to bi ipak trebalo da se na ovakom mjestu izkaže. Do ovih
štapova izložena je ogromno velika tabla, sastavljena od hrastovih
parketa iz Zagrebačke parketske tvornice. Tabla po sebi
imade veoma liep izgled, pokazuje finu i pomnu izradu, ali
osim toga ne možeš na njoj drugo ništa doznati.


Prosav ovu tablu dolazimo do jednoga hodnika koji vodi
pod toranj, što se nad paviljonom gordo diže. No mi ne ćemo
zaidi odmah u taj hodnik, nego ćemo se vratiti opet stepenicama,
koje na galeriju vode, te ćemo obići lievu stranu galerije,
dok opet do ovoga hodnika ne dodjemo.


Penjuć se lievim stepenicama i dosav na galeriju pa svrnuv
na lievu ruku, naići će posjetilac na jedan stol na kome su
izloženi modeli za ogradjivanje šum. zabrana, poslani od raznih
imovnih obćina, zatim na sbirku kukaca poslanu od brodske i
otočke imovne obćine, a iznad toga o stieni razne grafičke
tablice, koje se odnose na čuvanje šuma. Naročito je ovdje
interesantan prikaz oštete nanesene 1892. god. u šumama Križevačke
imovne obćine po gubaru, što no je vješto i očigledno
prikazao vriedni naš kolega g. Eduard SlapniČar.


Odmah do toga na razmjerno malenoj jednoj prostoriji
uvučenoj k ovećem prozoru pasti će u oči posjetiocu bogata
sbirka od predmeta napravljenih pomoću jelenskih i srnećih
rogova kao: stol i stolica, svječnjaci, postamenti za puške,
okviri za slike i ogledala i mnogi drugi tome slični predmeti.
Uz to izpunjene ptice, priredjene gla\^e od jelena i srna i t. d.
Ove stvari izložila je tvrdka Rudolf Brix, koja ima svoju filialu
u Zagrebu, a glavno stovarište u Beču.


Iza toga idući dalje dolazi na stol položena sbirka od
raznog šumskog sjemenja, izmedju koga osobitu pažnju zaslu




ŠUMARSKI LIST 7/1896 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 268 —


zuje sbirka žira iz lirvatsko-slavonskih šuma, što no je izložila
kr. županijska oblast u Zagrebu a priredio umir. kat. šum.
nadzornik g. J. Ettinger.


Tu se vidi ni manje ni više već stotina raznih odlika žira
sve obilježeno svojim botaničkim imenom.


Iznad toga izvješani su u okvirima pupoljci od svakovrstnog
šum. domaćeg drveća, preparirane biljke, kora od raznog
mladjeg drveća. Ovim smo obišli galeriju te sad imademo da
reknemo još i to da je ograda od galerije obložena raznim abnormitetima
šum. drveća i drvećem, koje je oštećeno kroz razne
zareznike i bolesti, uz dekorativni dodatak od gljiva (gube) sa
različitog drveća, i drugi što kakovi sitniji seljački drveni rukotvorina.
Unutarnja strana ove galerijske ograde, koja se iz
dolnje glavne odaje vidi, nakićena je naokolo pri podu ribarskom
predjom a iznad toga viencima od umjetnog hrastovog
lišća, naravno uz dodatak raznih izpunjenih ptica, rogova, sitnije
zvjeradi, bez čega se dekoracija šum. paviljona ni zamisliti
neda.


Sad se možemo uputiti u onaj hodnik što u prostorije pod
tornjem vodi. Širina ovoga hodnika iznosi oko 2V2 mt. a dužina
5 — 6 mt. S jedne i druge strane ovoga hodnika postavljeni
su etažeri, a na ovima izpunjene razne ptice, počamši od vrabca
do orlova. Ovu sbirku izložio je praeparateur g. Armano iz
Zagreba. Koliko mi je poznato, ciela je ova sbirka iznesena
na prodaju, i ako sam ja nadležan ovu stvar prosuditi, rekao
bi da je prama vještoj izradi svaki pojedini tamo izloženi
komad vrlo jeftin.


Iznad ove sbirke ptica razvrstana je po stienama sbirka
bilina iz mediteranske, pontske, baltijske i alpinske flore Hrvatske
i Slavonija sa preko 700 vrsti u okvirima zatvorenim želatinom.
Premda ova sbirka strogo uzevši ne spada u šum. paviljon,
to ipak možemo biti zadovoljni sto je ovamo dospjela,
jer promatrajući ovu sbirke može da se upozna svaki šumar
sa našom bogatom florom a naročito sa načinom kako se herbarium
dade i treba da se uredi pa da ostane vjeran uzorak
dotične biljke za duga vremena.




ŠUMARSKI LIST 7/1896 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 269 —


Ovu sbirku izložio je poznati naš botaničar g. Dragutin
Hire iz Zagreba.


Ne mogu da propustim ovu priliku a da ne kažem da mi
je osobito milo, što sam dobio priliku upoznati se sa rečenim
gospodinom te bi još želio da se s njime upoznadu i drugi šumari,
te da njegovom pomoću poradimo da se pribere i potanje
opiše i cielokupna naša šum. flora. Njegova sbirka obuhvaća
doduše i nekoliko vrsti šum. drveća ali, to je vrlo daleko
od onoga, što naše šume pokazuju i skrivaju.


Pregledav ovu sbirku prošli smo i upitni hodnik te evo
nas u prostorijama tornja.


Svrnuv odavde na desno dolaziš jednoj galeriji koja ti daje
divan pogled na izložbu obćeg hrv. lovačkog družtva, koje je
u prizemnoj jednoj dosta prostranoj odaji izložilo prerazličite
lovačke trofeje.


Tu vidiš na stotine srneći i jelenskih rogova pribitih o
stiene iste odaje; tu jelenske, srneće, veprove i druge zvieradi
praeparirane glave; tu razne izpunjeue krupnije ptice, lisice,
kune, jazavce, vukove, divlje svinje, medvede, jelene i srne,


— krupna i sitna zvjerad svake vrsti izmiešana tamo amo, ali
zato sve u divnom skladu poredane ; krupnija zvjerad na tlu
sitnija sa pticama i rogovima o stienama, iznad čega rekao bi
živ šestari suri orao obješen o tankoj niti o plafon odaje. Na
uredjenju ove sbirke radio je neumorno kroz više od 14 dana
grof Marko Bombelles ml. ces. i kr. komornik i veleposjednik
iz Opeke u Hrvatskoj. Sami njegovi izložci broje ovde što u
rogovima, što u pticama i izpunjenoj zvjeradi do 100 komada.
Kao pomagači bijahu uz njega prof. g. Kesterčanek i čuveni
praeparateur iz Beča g. Hodek.
Ova sbirka pada u oči svakome posjetiocu odmah čim
stupi u naš paviljon, te bi se moglo reći, da ovo odjelenje privuče
u naš paviljon mnogoga posjetioca izložbe, koji bi ne interesirajuć
se za šumarstvo mimo njega bez osvrta prošao.


Osim ove sbirke izložilo je pomenuto družtvo u zasebnom
ormaru i razna djela, zakone i naredbe, koje se na uredjivanje




ŠUMARSKI LIST 7/1896 str. 16     <-- 16 -->        PDF

- 270


i unapređjenje lovačke struke odnose. Ovome družtvu imademo


zahvaliti i mi šumari za neke predmete, koje nam je prijatelj


ski ustupilo za dekoriranje naših prostorija.


Poštovani čitalac neka ima na umu da smo ovu lovačku
sbirku razgledali ozgo sa galerije izpod tornja kuda smo iz
opisanog hodnika došli. Mi smo dakle još uviek na gornjem
katu te ćemo odavde da podjemo dalje okrenuv na lievo. Tako
idud dva tri koraka samo dolazimo opet do jedne galerije sa
koje se liepo vidi u jednu bogato ukrašenu pobočnu prizemnu
odaju u kojoj je smjestila tvrdka Neuschlosz svoje proizvode
iz parne piljane i taninske tvornice kod Našica. Tu se vidi
aparat za mjerenje sadržine i proizvadjanje pokusnih taninskih
izvadaka, zatim razna hrastova rezana roba pod francuzkim
nazivima: Chevrons, Dosses, Quartiers; zatim hrastov extract,
burad, učinjena koža iz tvornice Josefa Poeschla iz Rorbacha
uz dekoraciju od fotografija, koje prikazuju izložiteljevu parnu
piljanu i tvornicu za extract tanina. Da ne stojimo na galeriji
iznad ove odaje ili bolje reći da smo dole u samoj toj odaji,
mogli bi brzo izići iz našega paviljona, minuv pokraj malog
izloga Cabarske gospoštije pl. Ghycy, gdje se imedju ostalog
vidi jedna relief-karta rečene gospoštije, na stolu nešto manje
važnih izložaka a pred ovim grdna medvedina držeč u šapama
drveni služavnik uljudno pozivajuć goste u posjetu. Ali da, mi
smo u prostorijama pod tornjem te imademo ovdje, na ovome
katu da razgledimo još dvie odaje: jednu vedu, drugu omanju.


U vedoj ovoj odaji iz koje se može na balkon izići te van
paviljona na jedan dio izložke posmatrati, leži kao ono u prizemnoj
glavnoj odaji jedna relief-karta, koja predočava položaje
Hrvatskog primorja. Ova karta vlastnost je i izrada poznatog
našeg vještaka g. Pfistera. Karta je izradjena u mjerilu 1:25000.
Na njoj se vidi sve ono, što ona treba da pokaže a vrhu svega
veliku pažnju i veliki trud, što ga je izložitelj oko nje imao.


U uglovima ove odaje poredan je koje o stienami koje na
stolovima različiti materijal. U prednjem lievom uglu vide se
tablice o stienama, koje objašnjavaju upravu pojedinih obćina;




ŠUMARSKI LIST 7/1896 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 271 —


desno od ovoga vide se na stolu herbarija gradiške, slunjske
brodske imovne obćine i požežke županije.


O stienama vise tu nacrti raznih gradjevina. To isto razredano
je i u protivnom (trećem) uglu ove odaje, dočim je u
četvrtom zauzela prostorije o stienama sbirka bilja g. Hirca, a
na stolu u žesti konserviran mesnati plod sa sjemenom od
nekih vrsti drveća i uz to zmije i tome slično iz zbirke gosp.
Hirca.


Od gradjevina moglo bi reći da su one od križevačke
imovne obćine, barem po spoljnom izgledu ponajukusnije sagradjene.


Nova zgrada gospod. ureda imade dosta sličnosti sa onom
od petrovaradinske imovne obćine, čije se zgrade isto tako svakome
dopasti mogu.


Sa ovom odajom stoji u neposrednoj svezi jedna mala odajiea,
na lievoj strani gledajuć sa ulaza u ovu veću. Tu odajicu
namjestio je g. Turković stolar iz Djakova kao šumarsku sobu sa
veoma liepim namještajem od hrastovine što je sve izšarano u našim
narodnim motivima. Pogled na cielokupnost ove sobice učiniti
će na svakog posmatrača veoma prijatan utisak, kod šumara
možda i želju da si tako šta nabavi. Nigdje ne piše koliko
takav namještaj stoji, ali sumnjam da će jeftin biti.


Kada kažem da su i ove odaje, pod tornjem, svojim načinom
dekorirane, onda bi mogao reći, da smo gotovi sa razmatranjem
šumarskih i lovačkih izložaka u našem paviljonu,
te bi se mogli odavde uputiti kroz jedna vrata, koja se nalaze
na desnoj strani ove veće odaje, pa po prostranim i vidnim
stepenicama popeti u drugi kat tornja gdje se nalazi samo
jedna odaja u kojoj su izloženi proizvodi košaračtva, što no je
izložila Zemunska košaračka škola, g. Komlinović iz Petrinje,
Nemeth iz Petrovaradina i drugi koji se tom strukom zanimaju.


Kako to ne stoji velikoga truda popeti se do te odaje, to
bi preporučio svakome šumaru, da pogledi i to, te da se na
svoje oči uvjeri o napredku, koji je u tome pogledu u našoj
zemlji učinjen.




ŠUMARSKI LIST 7/1896 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 272 —


S ovim smo dovršili razgledanje i poslednje odaje, koja
je svakome posjetiocu pristupačna, a Ijubopitljivi šumar mogao
bi učiniti još jedan skok uz spomenute stepenice, kojima bi
došao u takovu odaju na trećem katu tornja, te bi tu mogao
još da vidi i to, koliko je množtvo tabela i drugog što kakvog
materijala ovdje nagomilano i sklonjeno u pomanjkanju prostora
u dovde opisanim prostorijama.


A za nagradu za ovaj mali trud mogao bi kroz nasuprot
stojeća vrata izići na otvorenu galeriju oko tornja, te sa te
visine razgledati na sve strane divnim paviljonima nakićene
izložbene prostorije, i naročito na one piramide i gomile od
drva, koje su pred paviljonom složene, o čemu ćemo u drugom
pismu pisati. Tom prilikom opisati ću i još jedan neobičan
izložak, koji je van paviljona do one gomile drva izložen, a to
je naš primorski krš, koga je ondje ustrojio en miniature poštovani
naš kolega, nadšumar u Senju g. Rozmanit.


Na završetku moram primjetiti da ja sve ovo pišem kod
kuće po svojim bilježkama, koje sam za vrieme svoga bavljenja
na izložbi prikupio, te da je vrlo moguće, da je posle moga
odlazka i još koji predmet u naš paviljon stigao, ili će možda
stići, 0 čemu ja naravno sada pisati ne mogu.


O takovim stvarima kao i mnogim drugim pojedinostima
mogao bi tamo boraveći naš poštovani kolega g. Schmidinger
ml. u svojoj dokolici u ovome listu nas izvjestiti.


On ima zato liepu priliku, a držim da će imati i dovoljno
vremena, jer će tamo kroz cielo vrieme izložbe kao izvjestitelj
u našem paviljonu ostati.


Od moje strane budite zadovoljni poštovani g. urednice,
za sada sa ovim, što Vam ovdje napisali, i primite izraz moga
kolegijalnog i odličnog poštovanja.


U Mi tro vi ci, 19. svibnja 1896.


Pavle Barišie,
nadšumar-procjenitelj.