DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1896 str. 43 <-- 43 --> PDF |
- 297 živanjem niesarn uvjerio, da nisu ptice uzrok, što imela na nekom drveću uspieva, već da je to prirodno svojstvo njekih stabala, da na njima imela rasti i uspievati može. To svojstvo pako polazi ili usljed neke promiene u organizmu dotičnog stabla, ili je možda ovisno od stojbinskih odnošaja, o tom još niesmo na čistu; nu svakako je, da je imela neka vrst izroda, rasteći sama od sebe, kao što rastu lišaji, gljive, čašovka, nakazne kvrge i t. d. i koji u sebi nose bilo uzrok, bilo posljedicu kakove bolesti dotičnoga stabla. Proti dosadanjem shvaćanju, da bi se imela razplodjivala kao na pr. druga bilina ili voćka t. j . opadanjem zrelih bobica na okolo nalazaće se đolnje grane, ili presadjivanjem sjemena po bravenjacima putem ekskremenata, vojuju sliedeće činjenice. Proti prvomu načinu razplodjivanja govori to, da je tobožnje sjeme imele obavito sa lepčastim sopoljem, a taj se sopolj, kad bobica dozrije i pade u pukotinu koje grane, tako osuši i okori da u toj kori nije moguće sjemenu razviti se, a još manje klicom u koru grane prodrti. Drugi način isto je tako dvojben i nevjerojatan; nevjerojatno je naime, da bi sjeme imele, koje barem dva sata u bravenjakovom želudcu ostane, u želudcu u kojemu vlada toplina od kojih 37° R. moglo unatoč tolikoj toplini sačuvati svoju klicavost. Napokon i ta okolnost, da ima mnogo čbunova imele, koji su izrasli izpođ grane, nuka čovjeka na dvojbu, da li je ptica svoj ekskremenat tamo ostavila, gdje niti stajati nije mogla; kako je ta imela izpod grane niknula i u čbunj se razgranila, svakako je zagonetka o kojoj se razmišljati dade. Daljna dva razloga, radi kojih ne vjerujem, da bi se imela sjemenom razplodjivala, jesu i to: razgledao sam unutarnjost sjemena sitnozorom nu nigdje niesarn traga opazio, da bi se u njem ikoj zametak klijanja pokazao ; isto tako nije mi pošlo za rukom umjetnim načinom sjeme do klijanja dotjerati. Drugi razlog jest, da sam lanjske i preklanjske godine pokuse pravio i lepkovo sjeme u koru mladog i starijeg hrasta i kestena utaknuo, voskom pričvrstio a gdjekoje privezao i to |