DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1896 str. 56     <-- 56 -->        PDF

— 310 Usljeđ
tih ogromnih šteta naložila je pruska vlada šumarskomu savjetniku
Feđersenu, đa prouči narav hrušta i da predloži mjere, koje bi se
imale poprimiti, kako bi se štetna djelatnost hrušta, ako već ne posve,
a ono bar djelomice zapriečila. To proučavanje trajalo je oko 20 godina,
te je rečeni savjetnik u prilično obširnoj spomenici rezultate svoga proučavanja
prus. ministarstvu podnio. Mi ćemo se ovdje obazrieti samo na
najvažnije točke te spomenice, u koliko iste sadržavaju nove i zanimive
podatke, ili izpravljaju dosadanja kriva mnienja.


Ponajprije imamo razlikovati Melolonthu vulgaris i Melolonthu hippocastani.
Od tih dvijuh vrsti hrušteva pokazao se je onaj prvi kao
poljsk i hrušt, jer njegove ličinke žive jedino na tlu, koje leži izvan
šume; dočim je onaj drugi pravi šumsk i hrušt, jer njegova ženka snese
jajašca samo na šumskom tlu t. j . u frižkim još rahlim sječinama. Razvoj
traje kod onoga prvoga četiri, a kod ovoga drugoga pet godina, dočim
se je do sada držalo, đa kod obajuh traje četiri godine. Druga je glavna
razlika, đa onaj prvi traži svježije, vlažnije tlo, dočim onaj drugi odabira
sunčane suhe položaje; zatim da šumski hrušt u Njemačkoj za 3—5
nedjelja prije »izleti«, nego li poljski. ŠumSki hrušt izletiv ranije napada
na stabla, koja se najprvo zazelenu, a to je breza, dočim poljski
bira nježno lišće hrasta i raznih voćaka.


Poljski hrušt pari se već prvoga dana, kako je izletio, dočim šumski
istom nakon 2—4 dana. Ženka ovoga potonjega snese jajašca u suhom
tlu 25—35 cm. duboko, u svježem tlu usuprot samo 6—10 cm., i to u
hrpicama od 18—27 komada; nu dokazalo se u 16 slučajevah, da se je
samo jedna trećina jajašca izlegla. Izležene grčice miruju do srpnja kraj
svog legla, a nakon toga raziđju se tražeći hrane i žive u tom oblika
četiri godine; vršak žderanja nastane u četvrtoj godini, tada se grčice
nalaze tik pod površinom zemlje izgrizajući žile i korenje ne samo mladih,
nego i 15—20 godišnjih borića. U to vrieme moći ih je na jednom kvadratnom
metru 40—80 komada naći, i to je onaj pravi čas, kada se
grčica sa uspjehom tamaniti može.


Što se tiče tamanenja hrušta, to je većina pisaca toga mnienja, đa
je čovjek nemoćan napram tomu škodljivcu i da su sva protusredstva od
male koristi. Toga mnienja je Ratzeburg, Altum, Reck, Boas itd., usuprot
Federsen drži za stalno, da je ljudska ruka od velike pomoći, te
tvrđi, đa je pobiranjem hrušteva za zadnje im đvie razvojne periode iste
dotle uništio, da im je množina posve nizko pala. Prvo navedeni pisci
drže puno do prirodnih nepogoda i pojava, koji đa hruštu puno škode,
nu najnovije izkustvo uči, đa tomu nije tako, jer hrušt, kao i ini kukci,
veoma je žilav napram atmosferičkim pojavom. Samo jedna vrst griba,
pljesan (Schimmelpilz) pokazala se ubitačnom, uništujući ličinke i ku