DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1896 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 335 — Bjelogorica Gorskoga kotara. Godine 1891. napisao sam u „Šumarskom, listu* razpravu ,,Pogled u floru hrvatskoga Primorja s osobitim obzirom na šumsko drveće i grmlje", a sad ću opisati bjelogoricu Gorskoga kotara. Na ovo me ponukalo dvoje; prvo, što je 0 šumskoj flori toga kraja dosele pisano veoma malo, a drugo, što je ta flora veoma zaniraiva, dapače najzanimivija poslije flore hrvatskoga Primorja. Gorski kotar sastavni je dio jugo-zapadne ili liburničke visočine, sterući se od Velike Kapele do istarsko-kranjske medje, te od Cabranke i Kupe do Primorskih planina. Visoka ravnica ili vis-poljana na iztočnoj se i zapadnoj strani uzvisuje, a u sredini snizuje i tu se medju bregovima i vrhovima steru polja i ponikve. Na zapadnom krilu vis-poljane uzdižu se i najviši briegovi Gorskoga kotara, kao Veliki Kisnjak (1528 m.), Veliki Snježnik (1506 m.), Medvrh ( 427 m.), Guslice (1344 m.\ Kobilja glava (1315 m.) i visoki te šumom klekovine (kosodrvine) okrunjeni Jelenac. Prama sjeveru ne spušta se visoka ravnina lagano, već obronci bregova padaju strmo, što se naročito opaža u dolini, koju protiče rieka Kupa. Te su strmine zarasle šumom bjelogorice, dočim je prama tjemenicama obično zahvatila crnogorica. Južni su obronci položitiji, zarasli slabom šumom ili pusti i goli ili lažima i košenicama pokriveni. Gorske kose manjkaju u Gorskom kotaru, već se tu iztakoše sklopovi i hrpe. Ne manjkaju doline i prodoli, dolci, ponikve i snježnice. Potoci i potočići su mnogobrojni, vlaga je velika, crnica debela, šume bujne, a bujna i njihova flora. Iztaknuti nam je, da se na vis-poljani razvilo više formacija, a medju ovima i ugljevna (kameni ugalj, raznobojni brusilj, pjeskar, konglomerat i vapnenac). Dolnju trijadu sastavljaju pjeskari, vapnenci i dolomiti, a najmoćnije se razvio od pjeskara crveni werfenski škriljevac, koji ulazi u Gorski kotar od Ogulina na Komorske Moravice, Skrad, Delnice, |