DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1896 str. 19 <-- 19 --> PDF |
- 337 posve povaljena, čime bukva prima oblik klekovine. Iz tako povaljena debla izbijaju svrži ili bolje rekuć stabla razne debljine puna kvrga, obrasla debelom mahovinom ili lišajima. Grane su kratke, debele, izprevijane, grančice tvrde poput kosti, slabo gibke, lišće tvrdo, manje od tipične forme i malone kožnato. Ima bukava, kojima su debla u dnu izpremotana, a ima i takovih, kojima se grane u visini izpremataju.^ Na Malom Eisnjaku, i u šumi, gdje se već najavlja borić, našao sam bukvu kojoj izbija iz korjena 18 debala (!), jedno 5 m. visoko, dočim sam na vrhu Grebenu vidio bukve, koje bijahu udivljenja vriedne i valjda su još jedini svjedoci nekoć divotnik bukovih šuma Gorskoga kotara, ali nisam nigdje vidio onakovih bukava, kakove Memci zovu „Wettrbuche´´. Od grmlja, koje je utrešeno u bukovu šumu, spominjem planinsk i zov (Sambucus racemosa), i vrst kupine Eubu s hirtus , koja tlo šume kadkad tako izpreplete, da se težko prolazi. Veoma uzbuja borovnic a (Vaccinium Mjrtillus), a na nekojim je mjestima Ros a alpin a tako brojna, kao da bi je sadio. Značajne su biline Omphalodes verna, Sanicula europaea, Dentaria enneaphylla i D. bulbif era, a od papradi O noc 1 ea (Strutiopteris) germanica na metar dugim i uzdignutim hvojama.^ Hras t je na vis-poljani Gorskoga kotara veoma riedak i znadem kod Lica samo za jedno jedino stablo na koje seljaci putnika upozoruju. Kod Plesača dva su hrasta, a jedan opet kao velika riedkost kraj puta izmedju Plesača i Čabra, nu ovo je već u dolini. Hrastove šume počimaju tek dalje Broda prama Završju i Podstjenama, gdje ima i cera. ^ Takovu šumu našao sam god. 189´2. i na Velebitu, na Maloj Viaočici, te je i tu pređteča alpinskoga grmlja, drveda, ne manjka u drugim alpinskim zemljama. Christ ju spominje za Švicarsku (Das Pflanzenleben đ. Schweiz.) ^ Kao što je poznato gojimo od bukve u vrtovima razne odlike kao F. pyraraidalis f. pendula (Hangebuche), F. lieterophylla (Geschlitzblattrige B.), F. purpurea (Blutbuch´j) i t. d. nu ima i divlja odlika laciniataili quercoide8, kojoj lišde nalikuje hrastu, a vidio je Goethe u jednoj šumi kod Weimara, (dr Karl Ko eh: Dendrologie. Erlangen 1873 II. Th., p. 18.; |