DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1896 str. 19     <-- 19 -->        PDF

- 337


posve povaljena, čime bukva prima oblik klekovine. Iz tako
povaljena debla izbijaju svrži ili bolje rekuć stabla razne debljine
puna kvrga, obrasla debelom mahovinom ili lišajima.
Grane su kratke, debele, izprevijane, grančice tvrde poput
kosti, slabo gibke, lišće tvrdo, manje od tipične forme i malone
kožnato. Ima bukava, kojima su debla u dnu izpremotana, a
ima i takovih, kojima se grane u visini izpremataju.^


Na Malom Eisnjaku, i u šumi, gdje se već najavlja borić,
našao sam bukvu kojoj izbija iz korjena 18 debala (!), jedno
5 m. visoko, dočim sam na vrhu Grebenu vidio bukve, koje
bijahu udivljenja vriedne i valjda su još jedini svjedoci nekoć
divotnik bukovih šuma Gorskoga kotara, ali nisam nigdje vidio
onakovih bukava, kakove Memci zovu „Wettrbuche´´.


Od grmlja, koje je utrešeno u bukovu šumu, spominjem
planinsk i zov (Sambucus racemosa), i vrst kupine Eubu s
hirtus , koja tlo šume kadkad tako izpreplete, da se težko
prolazi. Veoma uzbuja borovnic a (Vaccinium Mjrtillus), a
na nekojim je mjestima Ros a alpin a tako brojna, kao da
bi je sadio. Značajne su biline Omphalodes verna, Sanicula
europaea, Dentaria enneaphylla i D. bulbif
era, a od papradi O noc 1 ea (Strutiopteris) germanica
na metar dugim i uzdignutim hvojama.^


Hras t je na vis-poljani Gorskoga kotara veoma riedak
i znadem kod Lica samo za jedno jedino stablo na koje seljaci
putnika upozoruju. Kod Plesača dva su hrasta, a jedan opet
kao velika riedkost kraj puta izmedju Plesača i Čabra, nu
ovo je već u dolini. Hrastove šume počimaju tek dalje Broda
prama Završju i Podstjenama, gdje ima i cera.


^ Takovu šumu našao sam god. 189´2. i na Velebitu, na Maloj Viaočici, te je
i tu pređteča alpinskoga grmlja, drveda, ne manjka u drugim alpinskim zemljama.
Christ ju spominje za Švicarsku (Das Pflanzenleben đ. Schweiz.)


^ Kao što je poznato gojimo od bukve u vrtovima razne odlike kao F. pyraraidalis
f. pendula (Hangebuche), F. lieterophylla (Geschlitzblattrige B.),


F. purpurea (Blutbuch´j) i t. d. nu ima i divlja odlika laciniataili quercoide8,
kojoj lišde nalikuje hrastu, a vidio je Goethe u jednoj šumi kod Weimara, (dr
Karl Ko eh: Dendrologie. Erlangen 1873 II. Th., p. 18.;