DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8/1896 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 340 —


Od biela javora ima u Gorskom kotaru divotnih stabala.
Najljepša i najveća je šuma u Javorovoj draži na Bitoraju. I Javorje,
kao i Jarovova dolina dobiše ime od ovoga uglednoga
stabla, koje u perivojima goje takodjer u više odlika.


Prekrasan je ures bukove šume negnilj ´ (Laburnum
vulgare; Kleebaum; Goldregen,) u kojega su dugi grozdovi
puni žuta leptirasta cvieća, a listovi trojni, kao u djeteline.


Oko Fužine nije negnilj riedak, a kod Lica ima i draga
Negnjila. Ima ga i na izvoru Cabranke, a na Hribu stabala od
60—110 cm. objama i velika mora da je naslada za oko, kad
se mjeseca lipnja gizdavim cviedem okite.


Od negnjilovih srodnika raste u Gorskom kotaru C y t i s u s
nigricans, C. capitatus, a na Velikoj Viševici C. radiatus
, koji joj pokriva nialone cijelu tjemenicu. Od žutica
(Genista) četiri vrsti.


Genista tinctoria obična je po prisojnim, pieskovitoilovastim
obroncima i željezničkim nasipima, odavajudi se ved
iz daleka zlato-žutim, leptirastim cviedem. Po sploštenoj, člankovitoj
stabliki prepoznat ćeš G. sagittalis (Fužina, Crni
lug, Gerovo), koju, jer je kao izpretrgana, zovu „pretrganka" .
Riedka je Wulfenova Genista silvestris, koju sam dosele
našao smao na tjemenici Medvedjaka kod Lica, a najzanimivija
povaljena G. heteroacantha, koja raste po mršavim
pašincima Ličkoga polja, a inače kod Ogulina i u šumici Jasikovcu
kod Gospida.


Jasen, briest i lipa rastu ponajviše uz šumske okrajke i
ne manjhaju cielomu Gorskomu kotaru.


^ Ovo sam ime zabilježio u Licu, a zovu to stabalce toga radi tako, jer mu drvo
težko gnije. — Laburmun alpinum (= Cytisus alpinus), nisam u Gorskom
kotaru našao, ali ga poznam sa Zagrebačke gore izpod sv. Jakova. Listidi su ovoga
dugoljaato-bodkasti te goli, kao što i peteljke, cvjetne stabke ikomuške,
rieko s dola dlakave (Cyt. alp. var. p 11 o s u s Wettst.) Grozdovi su 25—30 cm. dugi,
rahli, goli, visavi (macrostaeliys Wettst.) ili kraći, više manje pridignuti (microstachys
Wettst.), cvieće manje i blieđje, sjeme zagasito-žuto. — Negnjilj ima tupe
listide, koji su na naličju svilasto-pusteni, kao i peteljke, cvietne stabke, časke i
komuške; grozdovi su zlato-žuti, 15—20 cm. drugi i procvatu 14 dana prije od negnjila
alpinskoga.