DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1896 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 351 — se naime cvietne grane, koje su sa sjeverne strane porasle, na desno sunčanom svjetlu prigibaju. Cim je jednoč ona grana, koja je dala povoda sukanju debla, dovoljnu sunčanu svjetlost postigla, za kojom je i težila, prestane dalnje sukanje vlakanaea u deblu, a kora, koja je u toj periodi na deblu rasla, ostavila je kosi trag, a višeputažljebastu prugu, koja sukano deblo još bolje mai´kira. Taj kosi pravac odmaknuo se je od normalno (ravno) izrašćene kore i to pravcem od sjevera na desno za kakovih 10 cm. Ne samo da se to sukanje na stabalju opaža, već ga je moći i na stabljiki suncokreta vidjeti; suncokretova stabljika je, kad se osuši, sasma usukana. Isto vidjamo i na ružama, kad su cvietom okićene, da im je naime malo ne ciela krošnja prema jugu okrenuta. Na temelju tih opažanja možemo uztvrditi, da sukanje stabalja polazi od gibanja istoga prama sunčanomu svjetlu, za kojim cielo bilinstvo teži, da u rastu ne zaostane. J. Ettinger. Iznimni položaj šume u gospodarstvenom životu naroda.^" Kada se spomene rieč o uzdržanju najboljih čovječanskih dobara, tada se ne smije mimoići ni šuma, od koje potiču toliki ekonomski i duševni probitci, koji se i kod izobraženog sloja ljudskog ne znaju jošte dovoljno ocieniti. Može se prigovoriti, da li taj iznimni položaj za šumu u obće i postoji, i da li šumarstvo nije vezano na iste gospodarske zakone kao i svaki drugi obrt ? Taj prigovor valja donekle, jer od onoga časa, kada * Ova je zanimiva razprava nastupni govor poznatoga protivnika Preasler- Hejerove theorije Dra. Fr. B a u r a, kada je god. 1895. izabran rektorom monakovskoga sveučilišta. Pojedine u samu razpravu nespadajude dielove toga govora izpustili smo. Uredničtvo. |