DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1896 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 353 —


je iza tih rieči odmah sliedio zahtiev, da se sve stare šumske
zaKhe u državnim šumama imaju reducirati, unovčiti i ukamatiti,
makar time šuma u svom obstanku ugrožena bila i makar
budući dohodci i manji i bezvriedniji bili.


A drugi jedan narodno-gospodarstveni pisac izrazi se godine
1879. u nezreloj jednoj studiji: da šuma nije kadra niti
divljač uzdržavati, da je više izvorom narodnog siromaštva, nego
li narodnog bogatstva.


Na svu sreću niesu se uprave državnih šuma time zavarati
dale, nego su i nadalje gospodarile u duhu starog, prokušanog
principa, koji se može ovima riečima izraziti: U državnim
šumama ne vodi se čisto novčano gospodarstvo, oslonjeno
na kapital i kamate, što više, državne šume smatraju se
kao fideikomis cjelokupnoga naroda, te se s njima tako gospodariti
ima, da ne pružaju samo sadašnjosti najveće užitke za
pokriće potrebština, nego da i za budućnost barem isto toliki
užitak osigurati imaju.


Nezadovoljni šumski financieri, kojima su današnji dobri
postotci, koje šuma baca, još uviek maleni, sigurno bi bili drugoga
nazora, kada bi osebujnost šumskoga gospodarstva nešto
točnije promotrili.


Najprvo ćemo upozoriti na osebujni razvoj rente šumskoga
tla napram razvoju rente poljodjelskog zemljišta. Čudnovato je,
da su se narodni ekonomi jedino bavili sa razvojem poljodjelske
zemljištne rente, ne obrativ svoje pažnje skoro ni malo
šumi, koja zauzimlje u Njemačkoj površinu od 14 milijuna ha


(t. j . 257o sveukupne površine), koja godišnje proizvadja 50
milijuna kub. metara drva sa čistim prihodom od 200 milijuna
maraka (nečisti prihod iznaša 400 mil. mar.) ne uračunav one
ogromne vriednosti, koje iz tih surovina putem industrije narastu.
Sigurno je vladao nazor, da izmedju poljodjelske i šumske
rente ne ima razlike. U istinu pako postoji bitna razlika medju
njima.
Dočim je poljodjelstvo već prema potrebi svoj prostor proširivalo,
pretvarajuć livade u oranice, krčeći šume i upotreb


26