DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1896 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 354 — ´ Ijavajuć ih u ratarske svrhe, odvodnjujuć i osušujuć močvare, gdjegod se je to rentiralo; u kratko, dočim je poljodjelstvo prema rastućoj potreb i (tražbi) počelo sa troškovi krčenja, izsušivanja, te istom nakon toga nastavilo sa obradjivanjem, odnosno sa uživanjem na taj način stečenih proizvoda, — nalazili su se šumski proizvodi u tolikoj zalihi (ponudi), da je ista potreboču žiteljstva daleko nadkriljivala, t. j . priroda je u tvornoj svojoj snazi čovječanstvu šumu bezplatn o dala, ono ju je kao gotovo dobro u svoju vlastnost primilo. Time je ved pružen prvi dokaz za ogromnu razliku u razvoju poljodjelstva i šumarstva. Da je šumska zemljištna renta poput one u poljodjelstvu sve malo po malo iz rastuće tražbe (potrebe) proizašla, onda bi naši predji morali zemlju, u kojoj su se nastanili, zateći bez šume. Tadanje još riedko stanovničtvo ne bi tada cjelokupnu za poljodjelstvene svrhe nepotrebnu površinu pošumilo, nego bi prema rastućoj potrebi samo onoliko zemljišta u šumu obratilo, koje bi se prema uloženomu trudu i kapitalu izplatilo. Odaljeno i lošo zemljište ostalo bi u prvi kraj neupotrebljeno i neobradjeno. Nu u tom, da su prvi stanovnici mal ne posvuda našli zemlju šumom obraštenu, vidimo mi veliku mudrost tvorčevu. Kada si pomislimo onu periodu bez puteva, sa silnima baruštinama, onda moramo priznati, da je jedina šuma održala ljudski rod od propasti: dajuć mu drvo za ogriev, zastanove, za obranu, i napokon divljač za hranu. Sveta pako šumska tišina i polusvjetlo budila je u njima pobožna čuvstva, dajući im ujedno prve hramove, u kojima su svoja božanstva štovati počeli. Takove su prilike bile u početku, a ne obratne. Nije iz čistine, nego iz jur postojeće šume nova šuma, i to bezplatno iz sjemena rasla. Da u poljodjelstvu, koje svake godine golo tlo upotrebiti može, kod računanja rentabiliteta visina zemljištne rente odlučuje, to je neosporivo. Ali za to se u potrajnom šumskom gospodarstvu, gdje je većim dielom posve lošo tlo obraslo sa veoma skupocjenom drvom zalihom, ne može zemljištna renta |