DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1896 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 357 drvlje uzgajali. S drugima rieČima: mi ne smijemo cielo gospodarstvo na jednu kartu staviti. U Saskoj se upotrebljuje 60´7o godišnjeg drvnog etata državnih šuma na fabrikaciju papira. Hoće li usljed toga i ostale države u buduće samo slaba za celulozu sposobna stabla odgajati? Bukva, koja se je prvo kao gorivo veoma cienila, rentira sada jako zlo; hoćemo li mi radi toga napustiti uzgoj bukovine? Mi ćemo popuštajući sili odnošaja u buduće uzgoj bukve reducirati, a tamo, gdje već postoji, izmiešati ju sa skupocienim vrstima drvlja, — ali da ju posve izključimo iz šumskog gospodarstva, o tom ni ne mislimo. Predbacuje se i to šumskim upravama, da niesu cienu svojim proizvodom po valjanima principima udarili; pravo mjerilo kod tog ustanovljivanja da su, kao kod svakog obrta, troškovi proizvodnje. Ta se je krilata rieč izrekla, a da se o samoj stvari nije dublje razmišljalo. To bi valjalo, kada bi razlozi ustanovljenju ciena, kao kod ostalog obrta, uviek isti bili; ali mnoga zasada narodnogospodarstvene znanosti ne da se na šumarstvo primieniti. Troškovi proizvodnje jednog šešira, jednog para cipela, jedne čaše piva dadu se radi kratkoće proizvodnog vremena lako proračunati. Ali niti najsmjelijemu račundjiji ne će poći za rukom proizvodne troškove jednog kubičnog metra hrastovine, koja potiče iz 200 godina stare sastojine — koja je prvo 200 godina naravno ili umjetno zasadjena — proračunati. Isto tako ne možemo mi troškove jednog hrasta izračunati, koji je sada zasadjen, ali će tek nakon 200 godina unovčen biti. Zahtjev, da se ciene šumskih proizvoda udare po vlastitim čistim troškovima (Selbstkostenpreis), nemogućan je za sva vremena već iz toga razloga, jer se na istom trgu za jedan te isti sortiment uviek jednake ciene plaćaju, akoprem je svaki vlastnik različno visoke izdatke kod proizvodnje jednog kubika imao. Najsigurnije mjerilo za ustanovljenje šumske pristojbe pružati će nam i u buduće one ciene, koje budemo na javnoj dražbi postigli. Troškovi proizvodnje, koji se radi promienljivog kamatnjaka mogu sad nizko, sad visoko izračunati, ne će nikada biti mjerodavni za šumskog konsumenta. |