DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1896 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 358 — Kod šumskog i poljodjelskog gospodarstva ukazuju se značajne razlike obzirom na dizanje i padanje šumskih i poljodjelskih ciena. U zemljama, koje su pogledom na žitarice upućene na sebe same, može nerodica cienu žitaricam naglo u vis dići, dočim ciena drvetu ostaje nepromienjena. Pade li za loših godina poljodjelska ponuda na polovicu, to iz toga ne proizlazi, da šumar kod samo polovičnog (umanjivog) godišnjeg prirasta odmah i svoj sječivni etat za polovicu obaliti mora, da na taj način umjetno cienu drvetu podigne. Ne smije se ovdje naime zaboraviti, da poljodjelac ubire uviek samo ono. što mu u jednoj godini priraste, dočim šumar kod uredjenog šumarenja samo najstarij u sječinu žanje, koja se iz godišnjih debelih i mršavih prirasta tečajem ciele obhodnje sastoji. Glasoviti jedan narodni gospodar izreko je obzirom na ustanovljivanje ciena sliedeči stavak: Pade li ciena jednomu proizvodu izpod proizvodbenih troškova, tada ćemo nastojati, da isti na drugom trgu unovčimo ili ćemo u njegovu proizvodnju uloženi kapital talenat i natrag povući i upotrebiti ih na radnju, koja se bolje izplaćuje. Taj je stavak istinit za sve obrte iz kojih se glavnica i posao brzo i lako natrag povući mogu, ali u šumarstvu ne može se upotriebiti. Već smo naime iztaknuli, da se proizvodni troškovi za sječu dozrelih sastojina ne mogu dosta točno proračunati, jer se za dugačkog proizvodnog razdobja (t. j . obhodnje) kamatnjak, upravni troškovi, porez, zemljištna glavnica, nadnica i t. d. neprestano mienja. Osim toga mora se i ta okolnost uvažiti, da šuma raste na stojbinama raznolike vrsnoće: proizvodi dobre stojbine pokrivaju možda proizvodne troškove, dočim oni loše stojbine ne. Zar da se sada na lošoj stojbini prestane šumariti? To bi već iz tehničkih razloga bilo nemoguće. Na taj način bi se — da samo jedan primjer navedemo — otvorio put i prolaz buri i vihru i do onih sastojina, koji svoje proizvodne troškove pokrivaju, te bi vremenom i one postale žrtvom elementarnih nepogoda. U obće je u šumarstvu zlo i opasno, kada ciene podju izpod proizvodnih troškova padati. Budućnost nam je nedo |