DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1896 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 359 — hitna, a već u najbižem vremenu mogu ciene poskočiti. Jedna jedina cesta može biti dostatna, da se gospodarstvo opet izplaćivalo bude. U svakdanjem gospodarenju mogu se danas volovi, sutra svinje toviti; danas Jagerove, sntra Kneippove košulje prometavati, — kako već potrebštine zahtievaju i nalažu. Takova spekulacija je u šumarstvu radi dugačkog proizvodnog i´azdobja posve izkjučena. Nijedan smrtnik nije u stanju kod pošumljenja nove sastojine sigurno unapred kazati, da li će se u istinu uloženi troškovi sa kamato-kamatami nakon dozrelosti u dobivenim proizvodima nati´ag izplatiti, ili će možda i kakav suvišak ostati. Otac sadi šumu za unučad i praunučad, a stari hrastovi, koje mi sada unovčujemo, dobro su nam došli, akoprem njihovih proizvodnih troškova ne znamo, niti ih proračunati možemo. Ništa bolje ne stojimo i sa ovim stavkom obće gospodarstvene nauke : „Digne li se ciena, kojemu proizvodu nad proizvodne troškove, tada proizvodu ja toga predmeta pruža veći probitak, nego li ostali obrti; to će biti uzrokom, da će se glavnice koje ne rentiraju tako dobro, obratiti na proizvodnju toga predmeta; usljed toga će ponuda sve to veća bivati, doklegod ne dodje u ravnovesje sa tražbinom, — a u tom momentu će ciena upravo odnosne proizvodne troškove pokrivati". I taj se stavak ne može primieniti na šumarstvo, jer proizvodi šumarstva veoma lagano dozrievaju i što se sredstvo i uvjet proizvodnje, naime tlo ne može po volji umnožati. Tvornica, koja dan na dan producira, može se svaki čas proširiti, ali šumska površina, ponajpače u zemljama sa visokom kulturom, ili malo, ili ni malo. Najbolje zemljište već je davno u rukama poljodjelaca, samo u najskrajnjoj muždi obraćaju se najlošija zemljišta opet u šumsku kulturu, a i te su površine skroz neznatne. Pade li ciena šumskoj nadnici, tada time nije skopčano padanje drvnih ciena, kao što to kod ostalog obrta biva, jer |