DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1896 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 360 — ih konkurencija proizvođitelja ne će do proizvodnih troškova obaliti, upravo radi toga, jer da za obrt i industriju postojeći uvjeti kod ustanovljivanja cienika neimaju kod šumarstva vriednosti. Glavni uzrok, usljed kojega šumarstvo zauzimlje iznimni položaj u gospodarstvenom životu, leži u dugačkih razdobljih proizvodnje i u onoj, stime skopčanoj posve neznatnoj gibkosti toga gospodarstva. Za to i je po šumu najbolje, ako se nalazi u rukama države, obdina i fideikomisa. Parcelirana šuma, s kojom može jedan jedini gospodar-nevježa razpolagati, u brzo će propasti ; samo velika, zatvorena šuma može se uspješno uzdržati. Unatoč povoljnom gospodarskom uspjehu bile su i državne šume tekom vremena opetovano velikim pogibeljim izvržene. Iz rieči Adama Smitha, koji je rekao, da država nije sposobna obrt tjerati, ključilo se je, da treba državne šume prodati ; nu pri tom je veoma značajno, da se do te odluke nije došlo, kada su financije dobro stajale, nego onda kada je na to nužda pritisnula. Na taj način se u Fraiicezkoj koncem prošloga stoljeća uz konfiskaciju mnogih dobara za četiri godine (1789—1793.) sasjeklo 3"5 mil. ha šume. Usljed te pogrieške trpi Francezka i dan danas, pošto još samo 16**/,, šumišta posjeduje a od toga je dvije trećine u rukama privatnika. I u Austriji smatrana je prodaja državnih šuma jednostavno kao finaneijalna mjera. Usljed ratova zadužila se država, narod osiromašio, pa tobože kao da država nije sposobna upravljati sa šumarstvom unovčilo se puno državnih šuma. Većim dielom veoma skupociene šume prodane su uz bezcienu kapitalistima, koji žalibog niesu imali namjeru racijaluo gaspodariti, nego spekulaciji za volju šumu poharčiti. Te neslavne firme bile su Sismundt, Kirchmajer, Stronsberg it. d. Pod zadnje vrieme vlada i u Austriji bolja šumska politika, i tamo se sada smatraju državne šume kao narodno dobročinstvo, a dosadanji ministar za poljodjelstvo grof Falkenhajn kupio je počam od 1885. godine 150.000 ha šumišta za državu za cienu od 5,230.000 forinta. |