DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1896 str. 43 <-- 43 --> PDF |
- 361 — I u samoj Njemačkoj prodavala su se nakon težkih Napoleonskih vremena ovdje-ondje državna dobra. Godine 1820. započeto je sa odkupom šumskih služnosti u velike, pa buduć da je manjkalo gotovoga novca, to se je umjesto novcem, odkup- Ijivalo šumom, a to je na gospodarstvo veoma štetno djelovalo. Ziteljstvo je šumu sasjeklo, a tlo upotrebilo u poljodjelske svrhe sve dotle, dok ga nije trebalo djubriti, a nakon toga su ga prepustili pustoši i goljeti. Sada se u Pruskoj puno troši, da se te ogoljele površine od 586.300 ha opet u šumu obrate. Italija ima samo 12°/« šumišta, a od toga jedva 2"/o državnih šuma; to jadno stanje nastoji država, da sa pošumljenjem 387.000 ha goljetina sa troškom od 46 milijuna lira na državni trošak popravi. U Tirolu nanašaju godimice veliku štetu šumištu poplave i bujice; i tamo se nastoji, da se počam od godine 1882. nastale štete troškom od 30 milijuna maraka odstrane. I u Švicarskoj idu za tim, da se šuma od elementarnih nepogoda što bolje očuva. To isto čine i Spanija i Danska, jer ni tamo nije mnogo bolje. I u samoj sjevernoj Americi, za koju se je držalo, da je neizcrpiva, pokazuju se sve to veće praznine u šumama, koje su nastale iz nezasitnog nagona za obogaćenjem; nu i tamo su već uvidili tu bludnju, pa sada idu za tim, da reserviraju šumišta; do sada iznašaju te rezervacije oko 6.5 milijuna hektara. Svuda je već počelo u tom pogledu na bolje kretati; samo žalibože, još svuda su samo države a ne i privatnici, koji bi nastojali, da prvanje pogrieške poprave. Kao što nije uputno šumu predati dioničkim družtvima, isto tako nije šuma za zakup. Gdje se je kao na primjer u Austriji šuma davala u zakup, tu se je više išlo za tim, da se eksploatiraju nepristupne šume i tako otvore prometu, nego li da se popravi šumsko gospodarstvo. Akoprem se je zakup kod poljodjelstva i mnogih inih obrta pokazao dosta shodnim i povoljnim, na šumu isti ipak nikako ne pristaje. Zakupnik dobra ili kakvog gospodarstva može plodove svoga truda |