DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1896 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 368 inog šumskog posjeda osim privatnoga i nješto obćinskoga, jer su sve državne šume u tim zemljama razprodane. Da su se pako sve napred spomenute države odlučile za višu šumarsku naobrazbu imade svoj razlog u tome, što su, uvažajuć veliku zadaću, koju imadu šume da vrše u obćem narođno-gospodarstvenom pogledu, kao i napose u njihovom državnom kućanstvu, upoznale, da će šume toj svojoj zadaći moći samo onda podpuno udovoljiti, ako bude uprava njihova ležala u rukama dovoljno osposobljenog šumarskog osoblja; koje će moći i znati svaki napredak, kako na polju prirodne nauke tako i na polju produkcije i konsumcije šumskih proizvoda, upotriebiti na boljak šuma sami kao i u probit šumovlastnika. Naravna posljedica toga jest, da i šumarska nauka u svakoj zemlji, u normalnim prilikama, stoji i mora stojati u skladu sa svagdašnjim uredjenjem javne šumsko-upravne službe. Kako je u inim zemljama, ne može biti drugačije niti u domovini našoj. Zapitajmo se s toga, kakovu obuku zahtjeva sadanje uredjenje šumsko-upravne službe u Hrvatskoj i Slavoniji? Da na to pitanje odgovoriti možemo valja nam prije svega znati, kakove sve vrsti šumarske službe imamo mi u Hrvatskoj i Slavoniji? Tu nam je navesti: 1. državnu šumarsku službu; 2. zemaljsku šumarsku službu; 3. imovno-obćinsku službu u bivšoj vojnoj Krajini. 3 urbarsko-obćinsku službu u bivšem starom provincijalu (u koliko nije šumska uprava predana u ruke zemaljskog šumarskog osoblja) i konačno 5. privatnu šumarsku službu. Ako pobliže promotrimo uvjete pod kojimi se može polučiti namje" štenje u pojedinim službovnim kategorijama, to ćemo vidjeti: Ad 1. Da u državnu šumarsku službu mogu stupiti samo oni, koji su svršili šumarske nauke na šumarskoj akademiji u Sćavnici ili tomu zavodu ravnoj drugoj kojoj visokoj šumarskoj školi; Ad 2. Da se u zemaljsku šumarsku službu primaju — kako već napred razložismo — svršeni pitomci srednje šumarske škole samo za prvih 10 godina iza kako je zakon od 22. siečnja 1894. u kriepost stupio, a posije nikako, ter da se od to doba bezuvjetno traži akademička šumarska naobrazba; Ad 3. Da se u službu krajiških imovnih obćina doduše za sada primaju svršeni slušatelji kako visokih tako i srednjih šumarskih škola bez ikakovih dalnjih uvjeta. Nu uvaži li se okolnost, da su u §. 7. zakona od 11. srpnja 1881. o krajiških im. obćina šumarskim činovnikom, službujućim kod krajiških imovnih obćinah, zajamčena ista prava u pogledu obskrbe, koja postoje za državne šumarske činovnike, to je nedvojbeno, |