DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1896 str. 56     <-- 56 -->        PDF

— 374 —


Dr. A. Sch>vappach : Neuere Untersuchungen iiber Wachsthum
und Ertrag normaler Kiefernbestande in đer norddeutscheii Tiefebene.
2 i\Ik.


Sa drvarskog tržišta.


IzToz francezkih dužica Tia Rieka u mjesecu sribnju 1896.


U Bordeaux 1,215.982 kom.
» St. Louis 567.462 »
» Cette 923.712 »
» Marseille 128.009 »
» Orano 48.448 »
» Valenciu 4.012 »
» London . 1.000 »
» Italiju .... .... 151.670 »
ukupno . 3,039.670 kom.


IzToz francezkih dužica Tia Trst u mjesecu svibnju 1896.


U Marseille 101.492 kom.
» Italiju .... .... 40.092 »
ukupno . 141.584 kom.


UTOZ francezke dužice u Trst u mjesecu svibnju 1896.


Iz Metkovića ladjom ... . 110-000 kom.
» Broda 188.000 »
» Rieke 28.000 *
» Bude 8.000 »
» Vinkovaca 8.000 »
» Jasenovca 8.000 »
» Batrine 4.000 »
ukupno . 354.000 »


Sitnice.


Catalpa-drvo. Poznato je, da se u mnogom gospodarstvu traži
drvo, koje odoljeva vlazi, odnosno kukcima i gribovima u zemlji. Drva,
koja se u tu svrbu rabe, impregniraju se raznim tekućinama, nu to
impregniranje ne postizava svaki put svoju svrhu s toga, jer je dosta




ŠUMARSKI LIST 8/1896 str. 57     <-- 57 -->        PDF

— 375 —


skupo. D zemlju usadjena drva (ograda, brzojavni stupovi, podvlake i t. d.)
propadaju najviše uslied ličinke kukca Valgus hemipterus, koja je veoma
slična malima grčicama. Svojstva, koja se traže od drveta, koje ćemo
djelomice u zemlji upotrebiti, jesu: 1. nizka specifična težina; 2. brzi
rast dotične vrsti drvlja; 3. imunitet proti vlazi i kukcima ako i nije
impregnirano. Ta svojstva posjeduje u velikoj mjeri drvo od Catalpa speciosa
Warder. Dosadanja izkustva dokazuju, da to drvo odoljeva kao vlagi,
tako i kukcima, jer su željezničke podvlake, koje su nakon 12 godina
iz zemlje izvadjene na doljnjem kraju još posvema zdrave bile, iz česa
bi se dalo ključiti, da kukci izbjegavaju to drvo. Što tiče specif. težine,
iznaša ista 42, dakle je veoma nizka ; biel je ograničena na zadnji godišnji
prirast, tako da se sveukupno drvo za gradju upotrebiti može.
Uspieva najbolje u riečkim nizinama, gdje može do 45 m. visoka izrasti,
samo se mora na gusto odgajati, jer inače ludari jako u grane; nu R.
Douglas uzgaja ju i na mršavom tlu, na pjeskovitim obalama Michiganskog
jezera. Bilo bi vrieme, da se i u Evropi pokuša sa tom vrsti
drvlja; žalibože, sjeme joj je u saveznim državama amerikanskim još
dosta skupo.


Kako ćemo sačuTati drvo od CTTOtočine. E. Mer preporuča
sliedeće .sredstvo za očuvanje hrastovog drveta proti crvotočini: u svibnju
one godine u kojoj će dotična stabla zimi posječena biti imaju se ista
izpod krošnje, gdje je deblo prestalo a prve grane se razvile, nekoliko
centimetra široko u okolo oguliti (ringeln). Vodeni izbojci (Wassereiser),
ako bi se isti pokazali, moraju se pomno odstraniti, a deblo, nakon što
(zimi) posječeno bude, oguliti. Na taj način uduzme se hrastu škrobovina
(Starke) a to je ona sastavina, radi koje zareznici na drvo napadaju.


E. Mer će nakon uspjelih pokusa sa hrastovinom, pokušati isto sredstvo
na bukvi i boru.
Važno za inžinire, mjernike i geometre!


Jednostavnom konstrukcijom, bez svake promjene instrumenta, dade
se pretvoriti svaki kutomjer sa dalekogledom (Theodolit i Boussola) u
veoma praktičan daljinomjer (Distanzmesser).


Pobliže u knjižari G. Neuberga u Križevcu.




ŠUMARSKI LIST 8/1896 str. 58     <-- 58 -->        PDF

— 376 —


Oglas.


častim se ovime javiti, da sam uslied dozvole visoke kr. zemaljske
vlade odjela za uuutarnje poslove od 1. lipnja 1896. broj 27580. otvorio
u Zagrebu šumarsko tehničku poslovnicu, te ću obavljati sliedeće poslove,
zasjeeajude u struku šumarsku :


1. Procienu količine i vriednosti drvnih groraada pojedince i cielih
šumskih sastojinah, te procienu šumskih proizvodah.
2. Uredjenje šumah i sastavljanje gospodarstvenih osnovah i programah.
3. Davanje mnienjah o takovih operatih označenih pod 1. i 2.
4. Preizpitanje prihoda šumah prema drvnim gromadama i dotične
novčane vriednosti.
5. Držanje očevidnosti predspomenutih podatakah i gospodarstvenih
osnovah.
6. Mjeraćina i kartiranje šumah.
7. Nadziranje šumah i t. d.
U Zagrebu , mjeseca lipnja 1896.
Dragutin Czeruitzky,
umirovljeni
kralj, državni šnmarnik
Demetrova ulica br. 3.


Oglas.


Temeljem §. 12 naredbe visoke kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje
poslove od 2. ožujka 1891. br. 30551. ex 1890. obdržavati će se
kod ove kr. županijske oblasti dana 14. i po potrebi sliedećih danah
mjeseca rujna t. g. nižji državni izpit za lugarsko, te šumsko-tehničko
pomoćno osoblje.


Sa krstuim listom, svjedočbom o svršenim naucima, svjedočbom o
propisanoj dvogodišnjoj praksi i svjedočbom ćudorednosti obložene i sa
50 novč. biljegovane molbenice, imadu se putem kr. kotarske oblasti odnosno
gradskih poglavarstvah, za vriemena ovamo pođnieti.


Izpitu pripušteni kandidati, moraju se na gore označeni dan u
8 sati prije podne kod kr. ove županijske oblasti prijaviti i prije izpita
propisanu izpitnu taksu od 5 for. a. vr. u ruke izpitnoga predsjednika
ili njegovoga zamjenika položiti.


Kr. županijska oblast.
U Belovaru, dne 14. lipnja 1896.
Kr. podžupan u z. S e k u 1 i ć.
Uređj uje Josip Kozarac, kr. đrž. nadšumaru Vinkovoih. Tisak C. Albreehta (Jos.Wittasek)