DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 386 — Ako je preborua šuma donekle pravilna, modi je vezati etat na površinu n. pr., ako se žele stvoriti tri razreda, učini se sječina 3 puta tako velika, kolika bi bila čista sječina kod iste obhodnje i sječe Vs najstarijega drveća, doćim se sječom 3 puta tečajem jedne obhodnje na istu sječinu vračamo. Ovako je to i u Wirtembergu i drugdje, gdje je kombinovano razšestarenje običajno, nu za naše odnošaje držim, da to nebi zgodno bilo. jer su naše preborne šume premalo pravilne, dočim su primjerice u Njemačkoj gotovo sve šume več po jednoj obhodnji u više manje uredjenom stanju bile. Stoga razloga one su pravilnije, nego li naše, pa kad im se etat veže na površinu, neće biti tolikih razlika u etatu, kao kod nas. Kad bi se kod nas etat prebornih šuma lih samo na površinu vezao, nastale bi prevelike razlike u etatu, a tim se nebi polučio jedan od glavnih ciljeva, koji se uredjenjem polučiti želi, a taj je, kako bi opetovano spomenuto, što veća jednoličnost godišnjih prihoda i što sjegurnije pomladjivanje same šume. Za naše odnošaje držim s toga, da bi najbolje bilo, da se Hundeshagenovom formulom etat proračuna a ovaj proračunani etat na sliedeći način sa površinom sveže i to u šumsko-gospodarstvenoj osnovi, koja neka ne bude previše detailna, pregledno predoči. Postupak mogao bi biti ovaj : Ponajprije neka se izračuna drvna gromada čitave šume i pomnoži sa užitnim postotkom, da se dobije godišnji etat. Po tom neka se odabere onaj dio, u kojem bi se mogla sječa svih 10 godina kretati. To je dakako onaj dio, gdje imade najviše staroga za sječu zreloga a možda i prezreloga drveća. U nacrtu neka se naznači, koji 6i bio smjer sječe i gdje bi se istom počelo. Nakon toga neka se u onom dielu šume, u kojem če se sječa prvih 10 godina valjda kretati, odaberu na karakterističnih mjestih pokusne plohe najbolje po V2 ha. ili 1 ral velike. Na ovih ploha neka se pokusno prebire t. j. , neka se označe ona stabla, koja bi se prebiranjem izvadila i opredieli njihov kubični sadržaj. Kod toga nevalja se samo stalnoga pro |