DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 413 — slavnija Salvia glutinosa. Bjelo- kao i crnogorici prilagodjuju se Calarnitha grandiflora. Od jedića raste uz okrajke AconitumVulparia, od štitarka Chaerophjllura aureum iCh. Cicutarium, Laserpitium verticillatum, Cnidium apioides, Laserpitum Siler, L. latifolium, L. marginatum. Značajne su takodjer Ranuncul us lanuginosus, Linaria Cjmbalaria, Valeriana officinalis i tripteris, Aquilegia nigricans, Saxifi"aga rotundifolia i t. d. Od trava raste hrpimice Calamagrotis silvatica i C. Epigeios, Aira caespitosa var. pallida i Milium effusum. Papradi zastupa po vlažnim mjestima Aspidium lobatum, Asplenium viride, Polypodium vulgare, Polystichnm montanum, Aspidium Felix femina var. fissidens i A. Filix mas, a na prisojnim okrajcima kadkad veoma brojno Blechnum Spicant. Op sitinjača (Juncaceae) nije riedka Luzula albida, L. multiflora i L. Graeca (Kobiljak kod Lica, Bitoraj). Još mi valja spomenuti nekoje biline, koje su za bjelogoricu znamenite, a i nekoje takove, koje rastu po proplancima ili uz šumske okrajke. Osobito je bujna i mnogobrojna ponajjača bilina otrovnica velebilje (Atropa bella donna), koju u Gorskom kotaru zovu «kozjak», jer lišde i bobulje koze rado jedu i to im ne škodii. U bukovoj šumi Maloga Risnjaka vidio sam g. 1879. na 2 metra visokih pojedinaca, te je kozjak i druguda običan tako n. pr. uz šumske okrajke izmedju Crnoga luga i Delnica i u bukovoj šumi iznad Male Bjelice. Uz šumske okrajke, naročito po dolcima buji opu h (Telekia speciosa), krasna bilina iz velike obitelji sucvjetaka (Compositae). Nalikuje sunčanici i poraste jedan i p6 metra ´ Ovo sam ime najprije zabilježio u Crnom lugu, poslije ga čuo u Delnicama, Lokvama i na Fužlni. U Eadoboju zovu Atropu ,.vučj e zelje", u Lici „bu n", u Požeškoj dolini „duhaniš", jer mu lišde nalikuje duhanu i jer ga suše i kao duhan puše. Dalmatinski Hrvati poznaju kozjak kao „pomamnicu" |