DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 378 —


Ne ćemo pogriešiti, ako kažemo da ih je malo medju hrvatskim!
šumari, koji bi se sa toHkim radom a na korist našeg
šumarstva podičiti mogli.


Nu nije jedino taj razgranjeni njegov rad doprineo, da je
bio toliko štovan i poznat širom naše zemlje, nego još više
ono njegovo zlatno srce, koje nije znalo za razliku izmedju nadzornika
i šumara, izmedju predsjednika i zadnjega člana šumarskoga
družtva. A ako mu se može redi, da je imao kakovu
manu, onda je ta mana bila njegova predobrota. Tko je jedanput
pokucao na vrata Mije Vrbanića, taj nije praznoruk od
njega otišao, on bi, da pomogne skroz nepoznatomu mladomu
čovjeku, obilazio od Poncija do Pilata, doklegod ne bi svoju
svrhu polučio. Nu čemu da dalje nabrajamo, kada smo osvjedočeni,
da je svakomu hrvatskomu šumaru sve to dobro poznato,
da svaki u svojemu srcu čuva makar jednu ugodnu
uspomenu na Miju Vrbaniča.


Obasjavan tima uspomenama počivaj mirno mili pokojnice;
ljepšeg spomenika do onoga, što ti ga hrvatski šumari u svom
srcu podigoše, nitko ti drugi podići ne će.


0 načinu uredjenja šuma stojećih podjavnim nadzorom"^.
osobitim
Piše Ivan Partaš, kr. profesor šumarstva.
daZakonom
se šume
od 26. ožujka i 25. travnja 1894. propisano je,
zemljištnih zajednica, kao i ostale šume, stojeće


pod osobitim javnim nadzorom, imadu urediti za potrajno uživanje
i s njima polag odobrenih šum gospodarstvenih osnova
gospodariti. Bilo bi suvišno dokazivati, da je ova zakonska
ustanova podpunoma opravdana, kad se nepusti s vida, da su


* Referat, Što se je imao čitati na ovogodišnjoj glavnoj skupštini hrv.-slav.
šumarskoga družtva.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 379 —


to šume moralnih osoba, a povremene uživatelje istih često
samo egoizam vodi izcrpsti što veću korist za sebe, bez obzira
na svoje nasliednike u uživanju, nuz to sadanji su uživatelji
vedinom slabo upućeni u sam racionalni uzgoj šuma, pak su
se takove šume već toga radi pod osobiti javni nadzor staviti
morale. Velika pako narodno-ekonomska važnost ovih šuma sastoji
dielom i u tom, što one znatne površine u Hrvatskoj
i Slavoniji zapremaju, pak kad u njih nebi valjanoga
gospodarstva bilo, nanesen bi bio time znatni udarac čitavom
narodnom gospodarstvu.


Gore spomenutim zakonom izpunjena je dakle znatna
praznina u našem šumskom zakonarstvu, a hvala vis. zemalj.
vladi, navlastito živom nastojanju njezinog šumarskoga odsjeka,
da se je ta praznina svrsi shodno izpunila a mi time stupili u
kolo onih naprednih naroda, koji su slične zakone već prije
stvorili na korist zemlje i naroda, a na procvat šumarske struke.


Prije spomenutim zakonom, kao i zakonom o zemljištnih
zajednica izražen je obćenito nazor, kako li se s ovimi šumami
gospodariti ima, naime, da to gospodarenje mora biti potrajno


t. j . takovo, da se šumska substancija što bolje uživa, a uz to
takovo, da se osjegura godišnji redoviti najveći prihod, kojega
šuma obzirom na glavni užitak i nuzgredne užitke potrajno
davati može. Niti nasliednici ne mogu zahtjevati, da sadanji
uživatelji za njih štede i odreku se užitaka, tako ni sadanji
uživatelji neće pravom htjeti, da njihovi nasliednici prikraćeni
budu. Treba dakle uzdržati šumsko tlo u punoj snagi i uzčuvati
normalnu zalihu t. j . onu množinu drvne glavnice, koja
će mogućim učiniti potrajno uživanje najviših redovitih prihoda
šume.
Odkako se je opazila nestašica šuma i sa šumami počelo
racionalnije postupati, bila je briga strukovnjaka većinom takovom
gospodarenju posvećena, kojim bi se godišnji prihod
trajno osjegurao. Ovako uredjena šuma već je svakom privatniku
mila, jer kad ima godišnjih izdataka, neka bude i godišnjih
prihoda. Ovo, tako rekuć, temeljno načelo, mora se pako




ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 380 —


punina pravom smatrati jednim od glavnih ciljeva, kada se uredjuju
šume moralnih osoba, jer povremeni uživatelji ne imadu
i onako prava dirati u samu glavnicu, već samo u prihode
te glavnice.


Da se što strožija godišnja potrajnost osjegura, razni su
šumski stručnjaci predlagali načine uredjenja, kojimi če se to
osjegurati. Tako se razviše razne metode uredjenja, koje su u
glavnome dvovrstne, jedne izračunavaju godišnji prihod ili etat
pomocju drvne gromade i prirasta, dočim se kod drugih isti
veže na površinu. Osim ovih dvih glavnih skupina, imade još
i takovih metoda, koje se donekle osvrću i na površinu i
drvnu gromadu i prirast.


Tamo, gdje se je više rabila čista i oplodna sječa, jednostavnije
i shodnije su one metode uredjenja, kod kojih je etat
ovisan o površini, pak su se toga radi ovakove metode i uvadjati
stale. Ujedno su te metode ne samo za jednostavnije prilike
u visokih šuma zgodne, već su i najbolje za uredjenje
nizkih šuma, u kojih se i onako čista sječa vodi, a i za uredjenje
srednjih šuma, kod kojih se sječa visokog ili nadstojnog
drveća ima ravnati polag sječe nizkog ili podstojnog drveća,
a to se i onako čistom sječom kao i u sitnih šuma sječe.


U drugoj polovici prošloga, stoljeća počelo se je u Njemačkoj
racionalnom šumogojstvu sve veća pomnja posvećivati,
a s tim zajedno sve više napuštati do tog vremena običajna
preborna sječa i zamjenjivati ju sa čistom i oplodnom sječom.
Samo potrajnost u uživanju šuma stala se je sve više vezati
na površinu, pa su se tako razvile t. zv. šestarske metode, koje
su zahtjevale, da se čitava šuma podieli u jednake ili bar prilično
jednake godišnje odnosno periodičke sječine (Schlageintheilungs-
u. Fachwerksmethoden´.


Zabrinut za potrajnost i jednoličnost godišnjih prihoda iz
šuma, dekretirao je umni pruski kralj Fridrik Veliki «razšestarenje
na jednake godišnje sječine». Ova mu se je metoda
činila najjednostavnijom a ujedno i najshodnijom. Nije ni čudo.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 381 —


da mu se je ova metoda najbolje svidjala. Za tadanje odnošaje,
kad je bilo malo šumskoga osoblja, a to su bili samo empirici
i lovci, ta je metoda i bila najbolja, tim više, što su šume
tada još malene Pruske bile većinom borici, sterudi se po
nizkih ili brežuljastih predjelih, dakle šume, kod kojih je čista
sječa i naravno pomladjivanje najzgodnije.


S razloga, što je nespretno bilo pojedine godišnje sječine
za čitavu obhodnju unapried opredieliti, u nacrte urisati,
vani izkolčiti i jer se ne mogu sve šume čistom sječom sjeći,
prešlo se je od godišnjih na periodički jednake sječine. Obhodnja
visoke šume podielila se je u primjerena, obično 20godišnja
razdobja ili periode, a svakoj ovakovoj periodi dala
sječina, koja se je urisala u nacrt, vani u šumi odbola i pro
sjekom osjegurala. Da se periodička odnosno godišnja jednakost
prihoda osjegura, dopitao je Hartig svakoj periodi toliku površinu,
koja će dati jednaki prihod na drvu. Tako je nastala
metoda poznata pod imenom «razšestarenje na periodički jednake
sječivne prihode t. zv. Massenfachwerk». Ovom metodom
osjegurana je jednoličnost prihoda pojedinih perioda, ali ta
je metoda komplicirana, jer traži točno poznavanje drvne gromade
čitave šume i točno poznavanje prirasta, pošto se sječni
prihod pojedinih perioda već unapred za čitavu obhodnju proračunati
mora. Ove su okolnosti ´potakle mladjeg suvremenika
Hartigovog Cottu, da on etat još više veže na površinu i samu
metodu ujednostavi. Cotta je dopitao svakoj periodi jednaku
sječivnu površinu, da to učini, netreba ni poznati drvnu gromadu,
već samo dobu sastojina, da može srednjim periodam
dopitati sastojine srednje dobe, prvoj periodi najstarije a posliednjoj
najmladje dielove šume. Da se osjegura godišnja potrajnost,
valja prije početka prve periode proračunati drvnu masu
svih sastojina, koje su toj periodi dopitane, pronadjenoj zalihi
pribrojiti prirast od pol periode, a rezultat podieliti brojem godina
periode. Zbog velikih prednostih ova se metoda i u novije
vrieme mnogo preporuča, pak je i u susjednoj Ugarskoj
novim šumskim zakonom od god. 1879. obćenito propisana.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 8     <-- 8 -->        PDF

- 382 —
Kad bi bili dobni razredi u sumah prilično grupirani i
kada njihovo razmjerje nebi bilo previše abnormalno, ova bi
metoda zbog svoje jednostavnosti zaslužila prednost pred svim
drugima, nu jedna njezina mana uzrokom je, da se ona obćenito
prihvatila nije. Ta mana jest nejednakost periodičkih prihoda,
ako je stanje dobnih razreda vrlo nepovoljno. Toga radi
počelo se je ovo «razšestarenje na periodički jednake sječivne
površine» ili t. zv. Flachenfachwerk kombinirati sa prije spomenutom
Hartigovom metodom nu ipak u novije vrieme tako,
da se izjednačenje periodičkih prihoda za 2 ili najviše 3 periode
provede, dočim se ostale periode provide normalnom
sječivnom površinom.


Dosele ima više vrsti kombinovanih metoda uredjenja, od
kojih se neke više na površinu a druge na zalihu vežu. Za
naše šume, koje stoje pod osobitim javnim nadzorom, preporučio
bi onu metodu, koja je propisana u Wirtemberškoj za šume
korporacija. Ova metoda bila bi po mojem mnienju najzgodnija
za naše prilike i to specialno za one šume, koje se čistom
sječom ili oplodnom sječom sjeku. Potrajnost osjegurava se
površinom i to tako, da se podieljenje čitave šumske površine
provede, kao kod t. z. Flachenfachverka. Za one sastojine,
koje se dopituju prvim dvim periodam, provede se izjednačenje
kao kod t. z. Massenfachverka. Tim je stroga potrajnost za 40
godina osjegurana. Ova metoda dosta je jednostavna, jer zahtjeva
točnu procienu drvne gromade samo onoga diela šume, koji je
prvim dvim periodam dopitan. Ponajprije se procieni onaj dio koje
šume, koji je prvoj periodi dopitan i pribije prirast od Va periode
Nakon toga procieni se onaj dio šume, koji je dopitan drugoj
periodi i k toj zalihi pribroji prirast od 1 VŽ periode. Ako li se
izmedju sječivnog prihoda I. i II. periode pokazuju znatne
razlike, nastoji se to izjednačiti, da se odgovarajući dio površine
od I. periode dopita II. ili od II. I.-voj. Ovako je polučena
stroga godišnja potrajnost za dvie periode, što može svakoga
zadovoljiti. Za dalje tu potrajnost računati neima svrhe, jer je
praksa pokazala, da računi, što je dalje od 2 periode, nisu sje




ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 383 gurni
t. a. pr. ved sada izračunati prihod saatojine, koja će se
za 80 ili 90 godina posjeći. Dobra sastojina može u to vrieme
postati losom, a loša se popraviti, pak će faktični uspjeh biti
protivan onomu, kojega bi polag procjene očekivati morali. Ovo
je princip ove preporučene metode, što se ustanovljenja samoga
etata tiče.


Ova metodaodgovara najbolje stoga, jer se u
glavnom yeže na površinu a tim pruža sama po
sebi dovoljnu garanciju za p otrajnost nadalje, jer
je jednostavna, pošto se samo jedan dio šum. povr-šine
točno procienjuje, a konačno jer omogućuje
laka kontrolu od strane oblastnih organa.


Sto se same teknike ove metode tiče, zahtjeva ona podieljenje
šuma u primjerene odjele odnosno sjekorede i to malene,
kojimi se omogućuje kod većih šuma i više sjećina otvoriti,
pak tako pravodobno sječive sastojine sjeći Osim toga polaže
se velika Važnost na jednostavnu nu valjanu šum. gospod.
osnovu, koja reguliše glavni sječivni prihod i osnovu proredjivanja,
kojom se regulira i prihod medjutimnog užitka, za koji je
svagda samo površina mjerodavna; izkazuje se dakle naposeb
glavni užitak a naposeb medjutimni. Gdje su nuzužitci od
osobite važnosti, sastavi se za 10 ili 20 godina za njih posebna
osnova, koja je takodjer bitni dio elaborata uredjajnoga. A za
valjanu gospod. osnovu polaže se velika važnost na revisije
gospodarstva. Revizije od velike su važnosti, jer se njima
stiče uvjerenje, da li je gospoparstvo dobro ili ne, da li je
sama metoda uredjenja shodna ili ne, konačno, da li su sve
geometr., taksatorne radnje onako obavljene, kako treba. To će
se sve prosuditi moći, ako se tečaj samoga gospodarstva
pomno pratio bude, dakle vodila točna kontrolna knjiga.
Vodjenju gospod kontrolne knjige i savjestnora obdržavanju
revisijah imade se navlastito kod ovakovih šuma, kao što su
one, stojeće pod javnim nadzorom, posvetiti osobita pomnja,
upravo stoga što povremeni uživatelji tih šuma nisu vlastnici,
dakle imadu samo pravo na redovite prihode a ne na drvnu
glavnicu samu.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 384 —


Gdje je opravdana promjena vrsti, drva i uzgoja, neka se
to dovoljno obrazloži. Kada se obhodnja znatno reducira ili od
visokog uzgoja predje na nizki, potrošiti de se jedan dio same
drvne zalihe. U ovakom slučaju biti de od nužde onaj dio prihoda,
koji je veći od normalnoga, izlučiti i koristno uložiti, a uživateljem
osjegurati samo kamate uložene glavnice. Ako li je vrlo
mnogo starih za sječu zrelih sastojina, može se mimo redovitoga
prihoda izvaditi iz šume i ovakav vanredni prihod, u tom slupaju
neka se te površine, s kojih je vanredni prihod polučen,
u kradem vremenu posjeku a same površine što prije kultiviraju
i posliednjoj periodi dopitaju.


Glede nizkih šuma držim, da je najbolje urediti ih polag
geometrijskog razšestarenja na jednake godišnje sječine. Proporcionalno
razšestarenje nebi se moglo preporučiti, jer je izkustvo
pokazalo, da je ta metoda previše komplicirana a ipak u uspjehu
velikih razlika ne ima, ujedno otvara se tim put k postupku,
koji nije svagda solidan, pak bi možda i previše zagovarao
interese sadanjih uživatelja naprama budućim, a ujedno ovu
najjednostavniju metodu učinio kompliciranom, skupom i neshodnom.


Ova metoda mogla bi se dozvoliti i za manje visoke šume,
u kojih su prilike jednostavne , a stanje dobnih razreda takovo,
da gospodarenje ovim načinom nebi zahtjevalo prevelikih žrtva
u tom smislu, da bi se premlado drvede možda prerano sjeklo,
a sdruge strane kod staroga i predugo sječom oteglo.


U koliko bi se neke pod javnim nadzorom stojeće šume


htjele gojiti kao srednje šume, neka se za njih bezuvjetno kao


i kod nizkih šuma propiše razšestarenje na jednake godišnje


sječine, a množina nadstojnog drveda regulira polag staromlje


tačkoga načina, opredjeliv poprečni broj stabala, koliko se po


rali ostaviti mora.


Ove dvie dosele spomenute i preporučene metode zgodne
su za uredjenje nizkih šuma, pak visokih šuma, koje se čistom
ili oplodnom sječom sjeku. Ove metode nebi mogao medjutim
preporučiti za šume, koje se već polag šumskoga zakona samo




ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 385 —


prebornom sječom sjeći smiju ili su tako malene, da se na
njih s praktičkih razloga preborna sječa pridržati mora i to
zato, jer bi šestarske sječine bile premalene ili što je stanje dobnih
razreda tako nepovoljno, da se šestarske metode nebi preporučivalo,
jer su doista svi dobni razredi po čitavoj površini
dosta jednako zastupani.


Pošto je kod preborne sječe težko vezati etat na površinu,
navlastito kad se traži stroga godišnja potrajnost, a to mora
biti, kako je već spomenuto, jedan od glavnih ciljeva uredjenja
šuma, stojećih pod osobitim javnim nadzorom, stoga bi
preporučio, da se taj prihod učiniti ovisnim o faktičnoj drvnoj
zalihi šume, pak prizna najshodnijom koja od t. z. normalno
zališnih metoda. Teoretik! odgovarala bi najbolje Hejerova
metoda, nu s praktičnih razloga bila bi ipak najzgodnija metoda
Hundeshagenova, koja je propisana i kod naših krajiških imov.
obćina za šume, koje se prebornom sječom sjeku.


Razlog tomu, što se preporuča Hundeshagenova metoda
jest taj, što se ne može dogoditi nikakova zloporaba glede
vremena, u kojem bi se zbiljua drvna gromada imala izjednačiti
sa normalnom,


Polag popravljene kameralne takse i Hejerovog postupka
odabere se to vrieme, kako najbolje odgovara gospodarstvenim
prilikam, dakle više manje samovoljno. Ovime je otvoren put
presijam od strane uživateljah šuma, koji bi, hineć zahtjev
gospod. prilika, zahtjevali što kraće vrieme izjednačenju, samo
da se što više drva sječom dobije. Ovoga nemože biti kod
Hundeshagena, gdje se etat uviek prema razmjeru zbiljne i
normalne drvne gromade izračunava.


Kod ovećih šuma morala bi se preborna sječa donekle
vezati na površinu, samo što bi se sječina morala prilagoditi
već prije formulom izračunanom etatu. Kod ovećih prebornih
šuma niti se nemože etat po čitavoj površini prebiranjem vaditi,
već se mora koncentrirati na nekom dielu (dakle sječini),
a tim već takova sječa onaj idealni karakter čiste preborne
sječe gubi.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 386 —


Ako je preborua šuma donekle pravilna, modi je vezati
etat na površinu n. pr., ako se žele stvoriti tri razreda, učini
se sječina 3 puta tako velika, kolika bi bila čista sječina kod
iste obhodnje i sječe Vs najstarijega drveća, doćim se sječom
3 puta tečajem jedne obhodnje na istu sječinu vračamo. Ovako
je to i u Wirtembergu i drugdje, gdje je kombinovano razšestarenje
običajno, nu za naše odnošaje držim, da to nebi
zgodno bilo. jer su naše preborne šume premalo pravilne, dočim
su primjerice u Njemačkoj gotovo sve šume več po jednoj
obhodnji u više manje uredjenom stanju bile. Stoga razloga
one su pravilnije, nego li naše, pa kad im se etat veže na
površinu, neće biti tolikih razlika u etatu, kao kod nas. Kad bi
se kod nas etat prebornih šuma lih samo na površinu vezao,
nastale bi prevelike razlike u etatu, a tim se nebi polučio
jedan od glavnih ciljeva, koji se uredjenjem polučiti želi, a taj
je, kako bi opetovano spomenuto, što veća jednoličnost godišnjih
prihoda i što sjegurnije pomladjivanje same šume.


Za naše odnošaje držim s toga, da bi najbolje bilo, da se
Hundeshagenovom formulom etat proračuna a ovaj proračunani
etat na sliedeći način sa površinom sveže i to u šumsko-gospodarstvenoj
osnovi, koja neka ne bude previše detailna, pregledno
predoči. Postupak mogao bi biti ovaj :


Ponajprije neka se izračuna drvna gromada čitave šume i
pomnoži sa užitnim postotkom, da se dobije godišnji etat. Po
tom neka se odabere onaj dio, u kojem bi se mogla sječa svih
10 godina kretati. To je dakako onaj dio, gdje imade najviše
staroga za sječu zreloga a možda i prezreloga drveća. U
nacrtu neka se naznači, koji 6i bio smjer sječe i gdje bi se
istom počelo.


Nakon toga neka se u onom dielu šume, u kojem če se
sječa prvih 10 godina valjda kretati, odaberu na karakterističnih
mjestih pokusne plohe najbolje po V2 ha. ili 1 ral velike.
Na ovih ploha neka se pokusno prebire t. j. , neka se
označe ona stabla, koja bi se prebiranjem izvadila i opredieli
njihov kubični sadržaj. Kod toga nevalja se samo stalnoga pro




ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 387 mjera
držati, već izvaditi i takovo drveće, koje se već zbog
valjanoga pomladjivauja izvaditi mora, tako n. pr. vaditi pojedina
stabla kojeg mladjeg dobnog razreda ako je takovih
stabala na jednom mjestu previše. Sama karakteristika preborne
sječe ne sastoji se u tom, da se na sječini preborne šume samo
najstarija odnosno najdeblja stabla vade, već i pojedina mladja,
gdje ih je previše, dakle da se zajedno sa samom sječom i
proredjivanje obavi.


Ovomu pokusnomu prebiranju jest svrha, da se opredieli
popriečna veličina godišnjih sječina za prvih 10 godina, odnosno
ustanovi površina, na kojoj će se prvih deset godina prebirati.


Uzmimo, da je u svem odabrano šest pokusnih ploha, na
kojih se je pokusno prebiranje preduzelo. Svaka od ovih ploha
bila je 1 ral velika. Pokusom pronadjeno je, da se može prebiranjem
izvaditi na pokusnih ploha: br. I. 58 m^ br. II. 43 m^.
br. III. 48 m-^, br IV. 39 m^, br V. 50 m^ i br. VI. 62 m^
Prema tomu ako se ovi rezultati sbroje i podiele sa šest, dobiti
će se ona drvna masa, koja se popriečno izvaditi može na jednoj
rali. U našem slučaju bilo bi:


58 m^


43 ,


48 11


39 n
50 n


62 9
300 : 6 = 50 m^´
Ako li formulom izračunani etat iznosi 250 m^, bila bi
popriečn a veličina godišnje sječine 250 : 50 = 5 rali. Sječina
za jedan decenij 5 X 10 = 50 rali.


Kad se je ovako popriečna godišnja sječina izraČunala,
tada neka se pojedine godišnje sjeČine u gospodarstveni nacrt
cvenom tintom i to izprekidanimi crtami urišu.


Ove popriečne ili približne godišnje sječine neka se nakon
toga vani u šumi stupici markiraju. One nisu prave sječine,
već imadu upravitelju šume služiti donekle podlogom obzirom




ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 388 —


na površinu, na kojoj će etat tražiti. Pošto je poprieČna veličina
sjeeina jednaka, ali šuma nije jednaka, neće se na tih popriečnih
sječina etat točno naći, nego će tamo, gdje je više starog drveća
ona doista izpasti manja, a gdje je starog drveća manje, izpasti
veća. Dokle se je svake godine sječom doista došlo, ima se i
vani u šumi i u nacrtu crvenom tintom a izvučenom crtom
urisati. Nakon deset godina neka se opet tako dalje postupa.
Ako bi se nakon više decenija pokazalo, da je prevelika razlika
izmedju izračunane i faktične deset godišnje sječine imala bi
se drvna gromada ponovno procjeniti i ponovno etat izračunati,
da se potrajnost uživanja što sjegurnije postigne.


Pošto je gospodarenje sa prebornom sječom težko a svagda
više manje komplicirano, valjalo bi osobito točno voditi kontrolu
vrhu doznačenog etata, a prigodom revizije savjestno izpitati
tečaj dosadanjeg gospodarenja, pak u onih slučajevih, gdje
ima mnogo šteta ili se etat nije dosta točno bilježio, u obće
kod doznake nije dosta skrupolozno postupalo, pak se uvidilo,
da bi bolje bilo, makar od strogo godišnje potrajnosti odstupiti
i sječu lih na površinu vezati, to za buduće vrijeme i propisati.


Pošto karakteru preborne šume ne odgovara praviti razliku
izmedju glavnog sječivog prihoda i prihoda od prorediivanja,
to se ima samo jedan etat izkazati.


U svih zemljah u kojih se od strane nadležnih faktora
racionalnom šumogojstvu velika skrb posvećuje i nastoji se
preborna sječa što više ograničiti, upravo stoga razloga, što je
preborno gospodarenje težko i zloporabam najviše izvrženo, neka
se stoga i kod nas samo iznimno dozvoli, gdje upravo mnoge
okolnosti za to govore, kao n. p. kod zaštitnih šuma.


Kod uredjenja šuma još imade važnih momenata a to je
izbor vrsti drva, obhodnja i vrst uzgoja, Razprava o tom prelazi
granice ove theme, nu moralo bi se prigodom izdanja
naputka o uredjenju tih šuma posvetiti ovim momentom pomnja,
koju zaslužuju.


Već prije spomenuti zakon razlikuje gospodarstvene osnove
i gospodarstvene programe. Pod programom ima se razumievati




ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 389 —


mala jednostavna osnova, gdje su šume malene a gospodarske
prilike jednostavne. Ovakova razlika pravi se i drugdje, tako
je specialno u "VVirtembergu zakonom propisano, da se za šume
korporacijah, koje su izpod 30 ha. velike sastavljaju samo gospodurstveni
programi a za one preko 30 ha. gospod. osnove.


Za naše odnošaje morala bi se takođjer fiksirati veličina
šume, gdje treba izraditi program, a gdje osnovu. Iz praktičnih
razloga držim, da tu nemože biti samo veličina šume mjerodavna,
već i sama vriednost šume, obseg medja i druge gospodarske
prilike, pak bi se toga radi moglo uzeti kao miminum
100 rali, gdje su jednostavne prilike i manja vriednost, a kod
težih prilika i veče vriednosti 50 rali.


Šumarske viesti sa milenijske izložbe u Budimpešti.


III.
Poštovani gospodine urednice!


Odavna nisam imao ovako težke zadade, kao što mi se
pričinja ova, na kojoj mi valja danas raditi, na ime na opisu
magjarskog šum. paviljona. U samoj stvari ne bi bilo težko
predočiti njegov izgled i izredati važnije izložke u njemu. To
bi bio posao sličan onome kod već opisanoga — našega paviljona.
Ali ovdje ima nešto, što me odvraća od toga načina ;
jer što je vajde, ako pobrojim izložke, a ne iznesem važnost i
suštinu njihovu?


Ako je to dovoljno bilo za naš paviljon, nije za magjarski,


a evo zašto: iz našega paviljona doći će danas sutra većina


izložaka u stalni muzej, gdje će se dati prilika svakome, da


ovu ili onu stvar temeljno prouči, a magjarski šum. izložci


imadu za nas vriednosti samo za vrieme izložbe. Posije za