DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 414 visoko.
Lišće je tamno-zeleno, srčasto, dvostruko-pilasto, na
4 dm. dugo, 3 dm. široko, cviet velik, žut kao zlato.


U drugim zemljama monarkije opuh je riedka bilina, nu
u Gorskom kotaru jedna od najobičnijih, a kad poraste bujno,
krasan ures ljetne flore. Ima ga kod Delnica, Fužine, Mrzle Vodice,
na Sv. gori kod Plesača, oko Gerova, Tršća, u Leskovoj
draži te zalazi i u alpinsku floru, jer raste u Smrekovcu, na
Risnjaku, Bitoraju, Velikoj Viševici i druguda. Nigdje
nije opuh tako mnogobrojan kao kod Lokvarskih dolomita, na
briegu Koprive kod Crnoga luga i u kraju Zaturine kod Lokava,
gdje je zaokupio dno i obronke tamošnjih dolaca tako gusto,
da uglednim svojim lišćem zasjenjuje cielo tlo.


Za šumske čistine i proplanke znamenita je bilina Sile ne
Schlosseri , jer dosele nije nadjena izvan granica naše domovine,
a odkrio ju god. 1875. Lj, Vukotinović na Javorju
kod Fužine. Poslije je nadjena u Benkovoj draži, poznamo ju sa
podnožja Maloga Risnjaka i iz Lokava^


Na Javorju uspieva i Hieracium Račkii, velezanimivi
bastard runjike od H. Pilosella i H. florentinum, tu
nas je iznenadio i Senecio Croaticus, a ima na Javorju,
Padežu, Maloj Viševici, Debeloj kosi, Tgrištu i okolici i drugih
zanimivih bilina. Osobito padaju u oči: AnthjUis tricolor,
Arnica- montana. Erigeron alpinus, Gentiana Stjriaca, Saxifraga
lasiophjlla, Cynogllosum cheirifolium, Chrjsanthemum
macrophjUum, Trifolium aureum, Lilium Martagon, 1J. bulbiferum,
V^ratrum album, Viola saxatilis, Inula hirta i druge.


Nisam nigdje u domovini našao toliko ruža, koliko ih ima
na Javorju i okolišu. To je hrvatski ružičnjak i tko je mjeseca
lipnja preko Ličkoga polja uzlazio prama Javorju, taj one naslade
neće nikada zaboraviti. Razkoši prirode ne može da se
načudi, niti do sita oko napasti na onim krasnim bojama raznoličnih
ruža.


Najuglednija je Rosa rubrifolia var. 1 ivi da u koje
su grančice, palistići i bodlje grimizne i modrastom maglicom


´ u 34. knjizi Jugoslavenske akademije (1876.) ta je Silena opisana i naslikana.