DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 45     <-- 45 -->        PDF

- 419 —
ona sa geografskom širinom i sa nadmorskom visinom raste,
to je donjekle moći zaključivati i na sam uzgojni oblik sastojine,
ako se promatra srednja godišnja toplina dotičnoga predjela,
jer se može reći:


Čim koja šuma dalje na sjeveru ili višje nad morem leži,
tim više svjetla potrebuje njezino drveće, i tim je isto manje
u stanju, uspješno podnašati pritisak i zasjenu stare šume.


Od fizikalnih svojstva tla najvažnija je vlaga; sva ostala
svojstva, kao: položaj, dubljina, veća ili manja ralilost, te kemičke
sastavine tla, mogu samo djelomice doći u obzir, i to
opet samo u toliko, u koliko mogu da unapriede i olakšaju
biljkami absorpciju zemljištne vlage. S druge strane prieči opet
i prevelika vlaga tla rast šume tako, da uviek mokro tlo ne
prija ni jednoj vrsti drveća, koja se goji u visokoj šumi.


Glavnim temeljem zemljištnoj vlagi jesu atmosferičke oborine
; čim je godišnja množina oborina u obće veća, tim veći i
stalniji je i sadržaj vode u tlu, i tim je bilje, dakle i šumsko
drveće, bolje i više u stanju, odoljevati direktnom i postraničnom
zasjenjivanju.


Jedan od glavnih činbenika dakle, po kojih će se moći
prosudjivati mogućnost i sigurnost odgajanja šumskih sastojina
pod zastorom sjemenjaka, jest godišnja množina oborina; s njom
se može jakost i trajanje zasjene staviti u upravni razmjer, jer:
pomladjivanje će tim sigurnije uspjeti, a zasjena će smjeti tim
veća, gušća biti i dulje trajati, čim je veća godišnja množina
oborina, naravno predpostaviv inače jednake okolnosti.


Ota godišnja množina oborina doseći će u onakovim šumskim
predjelima, gdje se gospodari prebornom sječom ili gdje
je običajna oplodna sječa sa dugačkim pomladnim razdobjem,
pa gdje još k tomu možda i zaštitno drveće, čbunje, dobro
uspjeva, tamo će ta množina doseći visinu od popriečno 800
milimetara. Tako je n. pr. množina godišnjih oborina u Bavarskoj
poprečno 1165 mm, u Wtirtemberžkoj 915, u Badenskoj
1070, u Alzaciji i Lotaringiji 925 mm.; dočim je ista
u Saskoj samo 745 mm., u zapadnoj Prusiji te u ravnici