DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 420 — Šlezke G45, a u Meklemburgu tek 605 mm. U sjevernih pokrajina naše monarkije iznaša množina kiše u godini samo u sredogorju i na visočinama od najmanje 600 metara nadmorske visine vise od 700 ram., u alpinskih zemlja iznaša ona doduše i preko 800 mm,, ali ova povišica gubi svoju važnost počam od stanovite nadmorske visine uslied niže zračne temperature. U južnim austrijskim pokrajinama je množina oborina veoma različita, već prama tomu, da li tamo više vlada vlažan južnjak ili pako suha bura; tako n. pr. dobivaju gorski predjeli, 600 i 1000 m. visoki, u jugoiztočnoj Kranjskoj godišnje 1000—1600 mm. kiše, a srednja godišnja temperatura im je 8" C, — sve sami dobri uvjeti za prebornu šumu. Tomu nasuprot iznaša množina oborina u Češkoj i Moravskoj, izuzam okrajno gorje, samo 400 - 700 mm., pa je stoga tamo pomladjivanje u predzabrani pod zastorom stare šume veomo otežčano Ovaj potonji način pomladjivanja, bilo to naravno ili umjetno, čini se da bi istom kod množine kiša od najmanje 700 mm. mogao i htjeo da dobro napreduje, što bi u ostalom ipak još statističnimi podatci trebalo točnije i jasnije izkazati. Uzev sve to u obzir, manje demo imati uzroka, predbacivati prijateljima čiste sječe, kao što se to u obde do sada uviek činilo, njihov način gospodarenja, jer je čista sječa mnogo puta bila upravo od nužde uvedena, pošto su ine vrsti pomladjivanja — naravna većinom neuspjele. Sigurno je mnogi napredni šumar nastojao,da usvoji Hartigova načela i pravila o nanizanju i redu sječina, ali bez uspjeha; pomladak i izbojci najedanput izčeznuli, pripravni sjek zahvaćao sve dalje i dalje, etat se već nemogaše redovitom sječom da pokrije, pa eto prehvata; sjeČine se međjutim okoroviše, a šumar sam sebi uvjek si predbacivaše, da ipak mora negdje da je pogriešio ! Na drugim opet mjestima pomladi se svaka i nesetna čistinica sama od sebe, a čovjeku nepreostaje druga zadaća, nego samo da podje prirodi u njenom stvaranju n susret, pa eto mu željene sastojine. |