DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1896 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 424 — one vrsti drveda, koju želimo možda u buđudoj sastojini uzgojiti u čistoj ili mješovitoj šumi. U tom pogledu napominjemo, da demo obzirom na izbor pomladnog načina biti tim više vezani, čim više posla imademo sa onakovimi vrstmi drveda, koje nepodnose zasjene, kao što su to poglavito bor i ariš; a nasuprot tomu da de nam biti slobodnije ruke, ako gospodarimo sa jelom, smrekom ili bukvom, koje vrsti podnašaju a i zahtjevaju zaštitu i zasjenu. Zatim de nam biti mnogo težje uzgojiti novu sastojinu od više različitih dobnih razreda, po gotovu u dugačkim pomladnim periodama, ako nam je šuma sva ili manje jednolična, dočim de to biti laglje kod šume, koja se ved sastoji iz raznih dobnih razreda, i to ili individualno ili mjestimično, t. j . u skupinama, na krpe. Pri tomu ide stojbinu ta važnost, da de na slabijoj stojbini drvede pod zastorom bolje uspjevati i obratno, te de dakle po prije spomenutom, podnašati isto zasjenu tim teže, Čim je položaj šume višji nad morem, čim dalje leži na sjever i čim je manje oborina. Poredanje vrsti drveda prama tomu, da li laglje podnašaju gušdu ili dulje vremena trajudu zasjenu, bilo bi za stanovitu njeku okolicu sliedede: jela, bukva, smreka, — hrast, bor, ariš; jela je pri tom t. z. «najtamnija» vrst. Jelu i bukvu modi je primjerice na njekoj stojbini sa uspjehom naravno pomladiti oplodnom sječom sa 10—20 godiš, pomladnom periodom, dočim nam to ne bi tako dobro pošlo za rukom kod smreke, koja bi možda samo pod veoma r´edkim zastorom još mogla da se održi, pa kod koje još i ta okolnost nepovoljno djeluje, da staro drvede uslied plitkog korienja iz gornjih vrsta tla uzima vlagu, t. j . oduzima ju mladom naraštaju. Kod sastojina razne dobe pokazuje ved sama obstojnost njihova, da im je stojbina povoljnija ; na čistinama i čistinicama, koje de nastati, kad izvadimo dozrelo stabalje — bilo to oplodnim ili prebornim sjekom, — modi demo laglje uzgojiti mladu sastojinu, pošto de tu biti i više svjetla a i više kiše. (Svišlt će se). |